Kako možemo povezati korištenje društvenih mreža i karakternu crtu narcisoidnosti?

Prvotna ideja društvenih mreža podrazumijevala je povezivanje i učvršćivanje međuljudskih odnosa, kao i poboljšanje razmjene informacija i ideja. Vjerujem da ćete se složiti da su one odavno prerasle u nešto više. Društvene mreže danas su medij pomoću kojeg kreiramo kontroliranu sliku o sebi, a dominantan su alat fotografije koje su način izražavanja njihovih korisnika. Teško je ne osjetiti barem malo ljubomore ili zavisti gledajući profile na društvenim mrežama i pritom lako zaboraviti da iza jedne savršene slike ili videozapisa stoji puno uloženog truda i vremena.

Gradimo li sliku o sebi u skladu s dobivenim lajkovima?

Društvene su mreže postale svojevrsna pozornica jer omogućuju svakome da postane slavan. Korisnici su opterećeni time kako će fotografija ispasti jer je bitno da se uklopi u profil te bude dovoljno zanimljiva da privuče pažnju drugih. Ne može se reći da iza svake fotografije stoji žudnja za tuđom pažnjom, ali je sigurno da nije zdravo graditi samopouzdanje i sliku o sebi u skladu s dobivenim lajkovima.

 

Kada društvene mreže postaju problematične?

Društvene su mreže neizostavan dio naših života i sve su generacije online, a prihvaćanje informacija s društvenih mreža bez promišljanja o njima, može biti izrazito štetno. Problem nastaje kada društvene mreže postanu jedini način izgradnje vlastitog identiteta. Društvene su mreže strukturirane tako da korisnici jednostavno i brzo objavljuju fotografije, videozapise i statuse na što se lako „navući” i stvoriti potrebu da se drugi dive i odaju priznanje objavljenome. Njihova je mračna strana ta što korisnici provode i do nekoliko sati dnevno online, konzumirajući sadržaj prema kojem nisu kritični i teško je ne zamijetiti kod pojedinaca rastuću potrebu za neprestanim divljenjem publike.

 

Čine li nas društvene osobe narcisoidnim osobama?

Kada se govori o narcisoidnosti, misli se na intenzivnu potrebu za pozornošću te na precjenjivanje vlastite važnosti. Nezrelo poimanje samog sebe dovodi do problema u održavanju zdravih međuljudskih odnosa. Teško je oteti se dojmu da iako su društvene mreže trebale povezivati ljudi, zapravo su ih otuđile. Iako smo dobili praktične komunikacijske alate, sve manje razgovaramo uživo s obitelji i prijateljima, a sve više pratimo što rade drugi ljudi jer je privatan život postao javan. Povlačenjem iz „stvarnoga svijeta” na društvene mreže teško je stvoriti i održati bliske međuljudske odnose. S obzirom na to da je čovjek društveno biće, to se pokušava kompenzirati predstavljanjem širokoj publici objavljivanjem fotografija i videozapisa te uspostavljanjem površnih virtualnih prijateljstava. Društvene su mreže svijet koji živi 0-24 i odaju dojam prostora neograničene ljepote i uspjeha čije je brojne novitete ipak nemoguće pratiti cijelo vrijeme, stoga se nerijetko javlja FOMO, odnosno strah od propuštanja bitnih stvari praćen nemirom pa čak i anksioznošću.

Imamo li manje samopouzdanja zbog društvenih mreža?

Najčešći razlog hvaljenja atraktivnim mjestima koja se posjećuju ili opipljivim postignućima poput brendirane odjeće i nakita na društvenim mrežama, jest nedostatak samopouzdanja jer se odobravanje od drugih traži kada sami sebe ne prihvaćamo. Posebno rizična skupina jesu mladi koji olako pristupaju zaštiti osobnih podataka, dijele svoje lokacije i svakodnevno objavljuju različiti sadržaj.

Odgovorno korištenje društvenih mreža

Društvene su mreže dostupne svima i same po sebi nisu problem jer je na svakom pojedincu odgovornost kako će ih upotrebljavati, stoga se svakako savjetuje kontroliranje vremena provedenog online, kao i analiziranje aktivnosti kako se ne bi zapostavila ostala životna područja. Pretjerana samopromocija na društvenim mrežama udaljit će nas od nas samih, ali i od autentičnih odnosa. Isključivanjem iz zajednice i sve većim usmjeravanjem pažnje na nas same, društvene se mreže često zloupotrebljavaju kao alat za ispoljavanje narcisoidnih crta osobnosti. Na nama je odluka o tome hoćemo li provesti digitalni detox i iskoristiti društvene mreže za ono čemu bi zapravo i trebale služiti – kontakt s dragim ljudima te dijeljenje znanja i korisnih informacija.

Instagram filteri - nova globalna epidemija koje nismo ni svjesni

Volite li vi društvene mreže?

Foto: Unsplash

Pripremila:
Goranka Rakić

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.