Što ako je najveći rizik zapravo ostati na istome mjestu?

Postoje razdoblja u životu kada nam se čini da svi oko nas nekamo idu, nešto postižu i grade svoju budućnost, a mi stojimo na mjestu. Gledamo kako vrijeme prolazi, uvjeravamo se da će se stvari promijeniti i čekamo neki znak da je vrijeme za novi početak. Pritom često zaboravljamo da ponekad upravo mi moramo biti ti koji će napraviti prvi korak. Čak i kada se bojimo. Čak i kada ne znamo što nas čeka.

Kada izgubiš sliku budućnosti koju si zamišljala

Prije godinu dana moj je život izgledao potpuno drugačije. Izašla sam iz veze s osobom s kojom sam zamišljala svoju budućnost. Kada se ta priča raspala, nisam izgubila samo dečka. Izgubila sam i sliku budućnosti kakvu sam zamišljala, a neko sam vrijeme imala osjećaj da sam izgubila i samu sebe.

Izgubila sam samopouzdanje i samopoštovanje, udaljila se od prijatelja, fakultet mi je postajao sve veći problem, a kilogrami su se počeli gomilati. Povukla sam se u sebe i sve sam se više izolirala od svijeta. Kada se nađemo u takvom stanju, lako je povjerovati da nema izlaza. Još je lakše pomisliti da će nam biti bolje ako samo pričekamo da prođe dovoljno vremena.

Novi se početak ne dogodi u jedan dan

Ipak, vrijeme samo po sebi ne mijenja uvijek stvari. Ponekad se moramo pomaknuti čak i onda kada nemamo snage, kada ne vjerujemo dovoljno u sebe i kada nam se čini da ne znamo odakle početi. Moj je novi početak nastupio kada sam se morala suočiti s činjenicom da život koji živim nije život kakav želim. Nije postojao jedan čarobni trenutak nakon kojeg je sve odjednom postalo lakše.

Bilo je potrebno vrijeme, puno malih odluka i spremnost da ponovno počnem ulagati u sebe. Do danas sam izgubila trideset kilograma, završila fakultet i magistrirala novinarstvo. Zaposlila sam se na televiziji, a sada sam spremna ostvariti još jedan san: odseliti se i započeti novo poglavlje života u Splitu.

Što zapravo riskiramo ako ostanemo?

Ondje ne poznajem puno ljudi i ne znam točno kako će izgledati moja svakodnevica. Naravno da me strah. Bilo bi puno jednostavnije ostati ondje gdje sve poznajem, uz ljude i rutinu na koje sam navikla. Mogla bih pronaći tisuću razloga zašto još nije pravo vrijeme za odlazak. Mogla bih čekati da budem sigurnija u sebe ili da nestane onaj neugodni osjećaj neizvjesnosti.

Ali kada bih čekala da se više ničega ne bojim, koliko bih još dugo ostala na istome mjestu? Često se bojimo napustiti posao koji nas ne ispunjava, vezu u kojoj nismo sretni ili život koji smo prerasli. Uvjeravamo se da je sigurnije ostati ondje gdje jesmo, čak i kada duboko u sebi znamo da više nismo sretni. Međutim, rijetko se zapitamo što riskiramo ostankom. Što ako za nekoliko godina budemo na istome mjestu, s istim nezadovoljstvom i istim izgovorima? Što ako ćemo žaliti za prilikama koje nismo iskoristili samo zato što smo se bojali pokušati?

Ne mislim da se svatko mora preseliti u drugi grad ili prekinuti vezu kako bi promijenio svoj život. Ponekad je prvi korak puno manji: ponovno se posvetiti sebi, postaviti granicu ili prestati odgađati nešto što već dugo želimo. Važno je prepoznati kada ostajemo zato što to doista želimo, a kada ostajemo zato što nas je strah otići.

Ponekad je najhrabrija odluka krenuti ispočetka

Danas shvaćam da sam izgubila jednu verziju budućnosti kako bih počela graditi drugu. Izgubila sam vezu za koju sam mislila da je ona prava, ali sam putem ponovno pronašla sebe. Na to sam najponosnija. Ne zato što sam sve napravila savršeno, nego zato što sam nastavila čak i onda kada nisam znala kako će sve završiti.

Sada me čekaju novi grad, novi ljudi i život koji još ne znam zamisliti do kraja. Nemam sve odgovore i ne znam hoće li sve biti onako kako sam zamislila. Ali više ne mislim da moram imati sve isplanirano kako bih krenula naprijed. Ako se trenutačno osjećaš kao da stojiš na mjestu, možda je dovoljno zapitati se ostaješ li zato što si sretna ili zato što ti je tako lakše.

Jer ponekad najveći rizik nije otići, pokušati ponovno ili početi ispočetka. Ponekad je najveći rizik ostati na mjestu na kojem više ne možeš rasti.

Foto: Canva

Pripremila:
Vratila sam se kreativnoj aktivnosti koju sam obožavala kao djevojčica: danas mi je jednako zabavna

Pročitajte još

Vratila sam se kreativnoj aktivnosti koju sam obožavala kao djevojčica: danas mi je jednako zabavna

Vratila sam se kreativnoj aktivnosti koju sam obožavala kao djevojčica: danas mi je jednako zabavna