Fear of a Better Option: Kako ovaj strah utječe na sva područja čovjekova života?
Sigurna sam da je većina vas do sada čula za izraz FOMO (Fear of Missing Out), a on predstavlja strah da propuštamo neki oblik zabave, druženja ili slično. Možemo ga vezati uz iskustva i na nas utječe kratkoročno. Primjerice, nekoliko vaših poznanika bilo je na koncertu koji se održavao i vi ste vidjeli njihove objave te pomislili kako ste i vi mogli biti tamo i zabaviti se.
No u zadnje vrijeme sve češće spominje se i FOBO (Fear of a Better Option) koji nazivaju i "zlim bratom" popularnog FOMO-a, a on označava strah koji utječe na sva područja vašeg života te vas baca u neprestano analiziranje i produljuje vrijeme donošenja odluke jer smatrate da postoji neka bolja opcija. O čemu je riječ i kako ono može utjecati na sve segmente naših života?
"Zli brat" popularnog FOMO-a
Za pojam FOMO čula sam prije nekoliko godina kada je postao aktualan na svim društvenim mrežama, a ponekad se i sama zapitam stvara li se u meni taj osjećaj, no ne pridajem mu previše pažnje. Poduzetnik Patrick J. McGinnis još je 2004. godine za znanstveni rad na prestižnom Harvardu objasnio FOMO i FOBO, stoga ga možemo smatrati i tvorcem tih naziva.
Zapravo je već tada opisao određene fenomene i načine ljudskog razmišljanja koji danas, 21 godinu kasnije, itekako utječu na sve segmente naših života. FOBO objašnjava na vrlo jednostavan način i najčešće ga možemo vezati uz ljude koji beskrajno analiziraju i predugo se odlučuju.
FOBO narušava kvalitetu života i odnose
FOBO je povezan i s perfekcionizmom te konstantnom težnjom k boljem, no prije svega, riječ je o jednom toksičnom ponašanju koje se može prepoznati i mijenjati na bolje. Kako McGinnis navodi, sve započinje banalnim odlukama u djetinjstvu, no njihov broj višestruko se uvećava svake godine i do trenutka kada postanete odrasla i odgovorna osoba, broj vaših svakodnevnih odluka velik je i posljedično utječete na druge osobe.
Neki od najboljih primjera za FOBO izostanak su odlučnosti za stupanjem u ljubavnu vezu iz nade da sigurno negdje postoji nešto bolje. Također, odličan primjer koji navodi i sam McGinnis jest zapošljavanje gdje pojedinci mogu odugovlačiti u procesu i biranju između kandidata uvjereni da sigurno ima i boljih, a za to vrijeme utječu na prijavljene kandidate koji možda nastavljaju raditi u lošim uvjetima, odbiju neku zaista bolju priliku te u konačnici razviju i odbojnost prema tvrtki gdje su se prijavili.
"Što bi bilo kad bi bilo?"
Osobe koje imaju izražen FOBO imaju i znatno narušenu kvalitetu života, bilo da se radi o odlučivanju o sitnicama ili pak, životno bitnijim stvarima. Osim što je mentalno zamorno, mogu razviti i anksioznost od donošenja odluka uopće. U konačnici, osim što štete sebi, štete i svima oko sebe pa tako mogu narušiti obiteljske, poslovne te ljubavne odnose.
Prvi korak jest prepoznavanje tih "simptoma", a onda osvješćivanje da nijedna odluka ne mora biti posve konačna, već se ona kasnije može promijeniti čak i u nešto bolje, a zbog vlastite neodlučnosti možda bismo ju izgubili. Od velike je važnosti osvijestiti da ne može sve biti u našoj kontroli, ali i da uvijek imamo mogućnosti reći ne. Kako biste pokušali pozitivno utjecati i odmaknuti se od takvog razmišljanja, razmislite samo kako bi vama bilo da ste u obrnutoj situaciji jer sigurno to ne biste htjeli doživjeti.
Smatrate li da današnji način života utječe na sve veću pojavu FOBO-a kod pojedinaca?
Foto: Canva
- Pripremila:
- Valentina Bermanec
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice