Zašto ljudi ogovaraju?

O iznošenju vlastitog mišljenja o drugim osobama svatko ima neki svoj stav. No, ono što svatko od nas može priznati, jest to da je barem jednom u životu komentirao ponašanje ili izgled druge osobe. Znanost nam govori kako je ogovaranje ljudima potpuno normalna navika, ali i to da većina ljudi nije svjesna negativnih utjecaja koje ono sa sobom nosi. Evolucijska psihologija čak kaže kako nam je razvoj jezika omogućio razmjenu informacija o drugim ljudima.

Ogovaranje često sa sobom nosi i određene posljedice. Tada se postavlja pitanje što to ljude motivira da ogovaraju ako znaju da ono može nositi lakše ili teže posljedice? Istraživanja su pokazala da su najčešći razlozi za ogovaranje povezivanje s drugima, zabava i razonoda, razmjena informacija i otpuštanje negativnih emocija. Tako s pozitivne strane ogovaranje omogućava suradnju između ljudi i razmjenu informacija važnu za uspostavu takozvanog socijalnog reda, no s negativne strane povezano je sa zlostavljanjem i često s nadmetanjem moći u poslovnom svijetu. Osobito je važno biti svjestan kako je negativan utjecaj ogovaranja višestruko veći u online svijetu budući da se negativne informacije šire velikom krugu ljudi te ostaju trajno vidljive.

Ogovaranje može biti emocionalno nagrađujuće

Važno je razlikovati ljudsku tendenciju razgovaranja o drugim ljudima i ogovaranje. Ključna je razlika u činjenici da se ogovaranje fokusira na prijenos negativnih informacija o drugima. Kada bismo o drugima iznosili pozitivne informacije, onda se to naziva pohvaljivanje. Ono daje osjećaj moći, a neka su istraživanja pokazala kako ogovaranje može biti emocionalno nagrađujuće. Točnije, kada ljudi ogovaraju, imaju osjećaj da posjeduju „tajne“ informacije o drugoj osobi te ih tada prenose drugima, a ono im donosi osjećaj moći. Ljudi prirodno vole biti u toku s onime što se događa oko njih pa tako i u području socijalnih odnosa, a upravo to može biti objašnjenje zašto većina ljudi prihvaća ogovaranje. Jedan autor jako je dobro opisao moć ogovaranja:

„Ako je znanje moć, ogovaranje je turbo moć“.

Kako ogovaranje utječe na naš mozak?

Peng i suradnici 2015. godine ispitivali su aktivnost mozga kada su ispitanici slušali pozitivne i negativne komentare o sebi i o poznatim osobama. Pri slušanju svih vrsta komentara aktivirao se prefrontalni korteks koji je zadužen za prilagodbu u socijalnim ponašanjima. Ovaj nalaz možemo protumačiti kao činjenicu da ljudi prirodno imaju tendenciju socijalno se uklapati. Nadalje, kada su ispitanici slušali negativne komentare o poznatim osobama, aktiviralo im se područje u mozgu zaduženo za nagrade. Ispitanici su se osjećali sretnije kada su slušali pozitivne komentare o sebi, ljutito kada su slušali negativne. Zaključno, ogovaranje je nagrađujuće sve dok osobe ne čuju nešto negativno o samima sebi.

Promatrajući nalaze istraživanja, možemo zaključiti kako ljudima zaista jest prirodno govoriti o drugima, no važno je biti svjestan razlike govora o drugima i ogovaranja. U trenutku kada smo svjesni koliko ogovaranje može biti emocionalno opterećujuće, shvatit ćemo i činjenicu da ono jest prisutno oko nas, no zaista nije nužno niti toliko svrhovito budući da je često upitna istinitost informacija koje se prenose.

Foto: Canva