Prvi dan proljeća ove se godine obilježava 20. ožujka, a evo i zašto

Još u osnovnoj školi učili smo da ljeto počinje 21. lipnja, da je prvi dan jeseni 23. rujna, da zimski solsticij počinje 21. prosinca te da završava 21. ožujka kada kalendarski obilježavamo početak proljeća. Svako od četiri godišnja doba traje tri mjeseca. Ono što je svojstveno za proljetni ekvinocij, jest to da dan i noć traju jednako, točnije 12 sati što nazivamo proljetnom ravnodnevnicom. Proljetna ravnodnevnica zapravo je trenutak kada se Sunce u svom prividnom gibanju nađe iznad ekvatora.

Mnoge je ove godine zbunila vijest da proljeće počinje 20. ožujka, a ako i vas zanima objašnjenje, odgovor donosimo u nastavku.

U Hrvatskoj godišnja doba utvrđujemo na dva načina

Dakle, 21. ožujka i dalje se smatra službenim datumom početka proljeća, međutim već dugi niz godina proljeće nam stiže dan ranije, kada se utvrdi proljetna ravnodnevnica. Posljednji put kada je početak proljeća zabilježen na službeni datum, bio je 2007. godine, a to će se ponoviti tek 2101. godine. Proljetna ravnodnevnica u prošlosti je imala nekoliko različitih uloga. Tako su stari Rimljani, primjerice, proljetnu ravnodnevnicu uzimali kao okvir za definiranje početka nove godine, dok su Kelti na taj dan slavili uskrnuće Sunca.

Danas je godišnja doba definiraju na dva načina - prema meteorološkoj i astronomskoj metodi. Meteorološka metoda (sezona) oslanja se na kalendar, klimatološke promjene i stanje u atmosferi. Kako bi se definirao početak i kraj godišnjeg doba, analiziraju se godišnje padaline, promjena u temperaturi i opće stanje u atmosferi te se naposljetku usklađuju s kalendarom. Astronomska metoda promatra položaj Zemlje u odnosu na Sunce i godišnja doba utvrđuje prema rotacijskoj osi Zemlje. Ona u obzir uzima i ravnodnevnicu (izjednačavanje duljine dana i noći) te solsticij (najduži i najkraći i najduži dan u godini). 

Različite metode utvrđivanja godišnjih doba diljem svijeta

Budući da će se proljetna ranodnevnica 2024. u Hrvatskoj dogoditi 20. ožujka u 16,33 h, to se smatra početkom proljeća, međutim zanimljivo je promatrati i kako godišnja doba definiraju i druge države. Irska, primjerice, početak proljeća slavi prvog dana veljače, dok Finska i Švedska svako godišnje doba definira vodeći se temperaturama. Ako uzmemo u obzir položaj i veličinu države te potencijalno različite klimatske uvjete, to bi značilo da isto godišnje doba unutar jedne zemlje može započeti na različiti datum. Neke kulture i zemlje razlikuju čak šest godišnjih doba.

Na koju se god definiciju oslonili, činjenica je da je pred nama, po mišljenju mnogih, najljepši period u godini. Vrijeme je za buđenje prirode, ali i svih snova koji su ostali nerealizirani tijekom zimskog sna! 

Foto: Pexels / Canva