Savjeti za mršavljenje koji vam neće donijeti apsolutno nikakve rezultate!

Razne dijete postaju posebno popularne pred ljeto. Brzo mršavljenje obično uključuje drastične promjene u prehrani koje dugoročno nisu održive i završavaju s bar još kojim kilogramom više nego u početku. Kako biste došli do željene forme i  nakon duge zime provedene u kući bili spremni za sezonu kupaćih kostima, bit će potrebno uhvatiti se u koštac s lošim navikama. Onaj tko se odluči na zdravo mršavljenje koje je dugoročno održivo i bez yo-yo efekta, mora biti strpljiv i discipliniran. Na tom se putu lako pogubiti jer se susrećemo s mnogim oprečnim informacijama.

Gubitak kilograma nije lak i iziskuje puno vremena i truda. Kada se netko odluči na mršavljenje, prvo će pretražiti informacije, proguglati forume i nove dijete te će biti suočen s mnoštvom proturječnih savjeta i opće prihvaćenih zabluda. Neke su od njih sljedeće.

1. Gladovanje i preskakanje obroka

Dijete koje se baziraju na preniskom kalorijskom unosu teške su za održavanje i nisu zdrave jer će se organizam boriti s  manjkom energije i trošiti vlastite rezerve, a potom i mišićnu masu. Preskakanje obroka, kao metoda kontrole apetita, dovodi do razdražljivosti, umora, nemotiviranosti i prejedanja jer će tijelo početi žudjeti za masnom i slatkom hranom. Tako se odlazi u drugu krajnost, a rezultat je unos viška kalorija i, logično, debljanje.  Posebno je popularno izbjegavanje jela nakon 18 h. Prednost treba dati ukupnom dnevnom unosu kalorija i organizirati izbalansirane obroke kroz dan, tako da zadnji obrok bude bar dva sata prije spavanja. Nadalje, popularne dijete zagovaraju izbacivanje međuobroka koji su većini ljudi potrebni da bi održali razinu energije. I to je u redu ako je riječ o čipsu i čokoladi. No, ako će međuobrok biti npr. voće, jogurt ili orašasti plodovi, to nije potrebno. Dapače, uz hranjive međuobroke lakše je voditi aktivan život.

2. Izbacivanje ugljikohidrata i odabir hrane s malim udjelom masnoća

Popularna i rasprostranjena low carb dijeta deklarirala je ugljikohidrate kao nepoželjne u prehrani i zagovara izbacivanje kruha, peciva i sličnih namirnica. No, prava količina ugljikohidrata neće doprinijeti debljanju, već je poželjna u prehrani. Kako bi gubitak kilograma bio održiv, on mora uključivati uvođenje novih životnih navika koje ćete moći pratiti. Od ugljikohidrata ne treba bježati. Bolja je opcija zamijeniti ih zdravijim varijantama poput kuhanog krumpira, kruha od cjelovitog zrna ili smeđe riže. Oznake na namirnicama trebalo bi pažljivo čitati kako bi se donosile ispravne odluke prilikom kupnje. Namirnicama sa smanjenim udjelom masnoće najčešće su dodani šećer ili umjetni zaslađivači kako bi im se poboljšao okus. Nakon izbacivanja namirnica širokog spektra i početnog entuzijazma, dolazi do nezadovoljstva i smanjenja uživanja u hrani, kao i manjka hranjivih tvari. Prehrana bi trebala biti planska, u kojoj se uživa i koja daje dovoljno energije.

3. Što više treninga

Fizička aktivnost bitna je za zdravlje cijelog organizma, ali kod treninga naglasak treba biti na kvaliteti, a ne kvantiteti. Vježbanje će pomoći kod gubitka kilograma i oblikovanja tijela, ali ono treba biti smisleno. Mnoštvo je savjeta koji preporučuju kardio vježbe da bi se stimulirao gubitak masti, a odvlače od vježbanja s utezima koji pomažu u izgradnji mišića koji troše više kalorija, pri čemu tijelo izgleda oblikovanije. Radikalno vježbanje dovest će do iscrpljivanja, a time i pada imuniteta te vrlo brzo nećete imati snage ni volje za odlazak u teretanu.

4. Donošenje odluka na prečac

Mršavljenje je naizgled vrlo jednostavno - treba potrošiti više kalorija nego što ih se unese i gubitak kilograma zajamčen je. Taj je proces ipak malo kompliciraniji. Tu su uključeni mišići, masno tkivo, hormoni, treninzi, hrana koju jedemo, kalorije i potrošnja, a tu međuovisnost ne možemo ignorirati. Stoga, ne treba se ustručavati potražiti savjet stručnjaka i kloniti se nestručnih savjeta kako biste uštedjeli vrijeme i novac. Nutricionist će ispitati prehrambene navike i ukazati na greške koje radimo, liječnik će prekontrolirati rad štitnjače i hormone koji također mogu otežavati gubitak kilograma, dok će nas trener naučiti pravilno izvoditi vježbe kako bismo aktivirali mišiće i kako se ne bismo ozlijedili. Višak kilograma često je samo površinski problem iza kojeg se krije unutarnja neravnoteža pa se zbog toga treba obratiti stručnjacima kako bi nas usmjeravali na pravi put. Svaki je organizam drugačiji i stručnjaci su tu kako bi pomogli oko prilagodbe prehrane i treninga da bi skidanje kilograma bilo održivo, a zdravlje ostalo nenarušeno.

5. Potrebno je stalno se vagati

Skidanje kilograma doživljava se kao nešto teško i najčešće ga poistovjećujemo s rigoroznim dijetama koje se moraju ispoštovati. Takav negativan stav uglavnom rezultira razočarenjem i yo-yo efektom. Ako se stalno važete, vrlo ćete vjerojatno ostati razočarani brojkama jer će se dogoditi situacije da će kazaljka ostati na istome mjestu kao i kod prošlog vaganja. U ovom procesu trebalo bi se oslanjati na mjerenje sastava tjelesne mase, odnosno povećanje mišićnog tkiva i smanjenje masnog tkiva, kao i mjerenje opsega struka, bokova, nadlaktice i natkoljenice. 

6. Jedem samo zdrave namirnice

Hrane se ne treba bojati, već ju treba pametno birati. Neke su obroci samo naizgled zdravi i niskokalorični pa njihovom konzumacijom mislimo da radimo dobro svome organizmu, dok se ipak ne osjećamo poletno nakon što ih pojedemo i kilogrami se talože. Vrlo je lako zabuniti se kada je riječ o hrani koja je deklarirana kao zdrava i poželjna u prehrani. To su npr. salate, zdrave grickalice ili namirnice bez masnoće ili šećera. I doista, sve te namirnice mogu biti ukusne i zdrave ako im ništa nije dodano. Salata začinjena žličicom maslinova ulja i prstohvatom soli, zdrav je i lagan međuobrok ili prilog. No, salata prelivena kaloričnim preljevom, postaje kalorijska bomba. Grickanje suhog voća navodi se kao dobar međuobrok, ali i ono je kalorično i s njim se lako pretjera pa može imati više kalorija od glavnog obroka. Isto je i sa žitaricama. Samo zato što na njima piše da su fit, ne znači da su doista dobar izbor jer su one obično krcate šećerom i uljem, a voća sadrže u tragovima. Čitajte deklaracije i birajte pametno.

7. Unos dovoljno tekućine

Voda je nužna svakom biću i preporučuje se dnevno unositi oko 2 litre vode u organizam. Temeljem te činjenice nastaje mnogo zabluda o hidraciji. Jedna je od njih da se ispijanjem velikih količina tekućine može „prevariti“ glad, a drugi je da je bilo koja tekućina dobra za hidraciju. Prvi mit povezan je s dehidracijom koja je ozbiljan zdravstveni problem, a očituje se u umoru, letargiji, suhim ustima, ali i tome da tijelo zamjenjuje glad za žeđ. Drugi mit povezan je s unosom sokova, vode s okusima, zaslađenih čajeva, kava i sl., umjesto obične vode koja najbolje gasi žeđ. Tada nemamo osjećaj da unosimo kalorije, iako ih sva navedena pića imaju. Bočica gaziranog pića ima oko 200 kalorija za koje je potrebno pretrčati više od šest kilometara kako bi se potrošile. Nadalje, problematični su također i smoothiji i svježe cijeđeno voće. Njihovim unosom mislimo da činimo odličnu stvar za organizam, opskrbljujući ga hranjivim sastojcima iz voća i povrća, no treba biti svjestan da i oni imaju dosta šećera. Sasvim je u redu iscijediti limun u vodu ili napraviti smoothie, ali treba obratiti pažnju što se sve stavlja u smoothie i koliko sokova pijemo.

 

 

Pripremila:
Goranka Rakić
Tagovi:

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.