"Jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van" - koliko je ova izreka točna?
Eva ju je dala Adamu, a zla vještica Snjeguljici - jabuka razdora u obitelji često bude neka bezvezna glupost, ponekad zagrizemo u kiselu jabuku pa se "grizemo" zbog toga godinama, ali svima nam je cilj biti zdravima poput jabuke. Donosimo vam nekoliko korisnih savjeta kako to dragocjeno, a svima pristupačno voće, kraljicu jeseni, upotrijebiti u svrhu očuvanja zdravlja i spravljanja slastica.
Ima mnoge zdravstvene prednosti
Muči li vas žgaravica i slične probavne tegobe dobro je pojesti jednu jabuku prije spavanja, polako je grickati i dobro sažvakati. Pate li vas zatvor ili lijena crijeva, jedna jabuka sat vremena prije obroka potaknut će njihovu peristaltiku. Voće se ne preporučuje odmah iza obroka nego između ili prije. Imate li vi ili vaša djeca, pogotovo mala, problema s dijarejom, ogulite i sitno naribajte jabuku te ju pustite da malo odstoji da potamni i oksidira te ju možete jesti koliko god hoćete. Taj mi je savjet dala liječnica pedijatrica.
Izvrsna u svim gastronomskim kombinacijama
Ako ste ljubitelj salate od kiselog kupusa koja je vrlo izdašna i ukusna u hladnijim mjesecima, dodajte u nju jednu naribanu jabuku, malo pouljite i kupus vam neće biti toliko težak za želudac. Štrudle, savijače i pite svaka je domaćica, bili ona početnica ili prekaljena, napravila barem jednom u životu i teško je odoljeti mirisu pomiješanom s vanilin šećerom i cimetom. Jeste li znali da su jabuke izvrsne i u džemovima, u kombinaciji s dunjama, grožđem ili kruškama?

Recept za džem od jabuka
Budući da je sada njezino zlatno doba, evo maminog recepta za džem od jabuka ili jabuka u kombinaciji s dunjama ili kruškama pripremljen u pećnici.
Ako džem radimo od ekoloških, domaćih jabuka, operemo i očistimo dva-tri kilograma jabuka, sitno ih nasjeckamo ili naribamo (ekološke ne trebamo guliti, a one druge bolje da), dodamo dva decilitra vode, sok od jednog limuna i barem pola kilograma šećera te sve kuhamo pola sata na srednjoj vatri. Izmiksamo štapnim mikserom, stavimo u pećnicu da se uz povremeno miješanje ukuha još dva do tri sata (na 100-130 °C ili ako je plinski štednjak, oznaka 1-2) te želiramo jednim Želinom. Gustoću sami određujemo - želimo li gušći džem, samo ga duže ukuhavamo. Temperatura mora biti niža da ne bi prskalo. Da zaštitimo pećnicu od prskanja iznad posude u kojoj se kuha stavimo jednu rešetku i na nju jedan pleh koji će zaštiti da ne prska iznad. Posuda u kojoj pečemo i ukuhavamo džem stavlja se na donju rešetku.

Isti takav džem možete napraviti i od šljiva. Ako su šljive plave, operemo ih, izvadimo koštice i stavimo u duboki pleh ili dublji lonac. Npr. tri kilograma posve zrelih šljiva i pola kilograma šećera. Stavimo u pećnicu (na 100-130 °C ili ako je plinski štednjak, oznaka 1-2) i pustimo da se tiho peče četiri do pet sati. S vremena na vrijeme promiješamo te kada je gotovo ukuhamo jedan Želin prema uputi iz vrećice. Ulijemo u pripremljene suhe i zagrijane staklenke. Ako ne želimo da se osjete kožice, pred kraj samo sve dobro usitnimo štapnim mikserom.
Dobar tek vam želimo i dobro zdravlje!
Autorica: Franka Morris
Foto: Canva
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još


Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice