Četverodnevni radni tjedan hit je u svijetu - je li izvediv u Hrvatskoj?

Gotovo 3000 zaposlenika sudjelovalo je u pilot programu četverodnevnog radnog tjedna koji je organizirala skupina 4 Day Week Global i 4 Day Week UK Campaign  u suradnji s istraživačkom grupom Autonomy te istraživačima sa sveučilišta Cambridge, Oxford i Boston College. Cilj ovog eksperimenta bio je provjeriti stoje li tvrdnje sindikata da su ljudi koji rade manje ne samo sretniji ili zdraviji, već i učinkovitiji u svojim poslovima.

 

Rad od kuće u budućnosti bi mogao postati pravilo, a ne iznimka. Prema istraživanju platforme za regrutiranje Scikey objavljenom 2022. godine, 82 % ispitanih zaposlenika izjavilo je kako više voli raditi na daljinu nego rad u uredu, a 64 % njih radeći od kuće uvidjelo je veću produktivnost. Kao posljedica globalne pandemije, sve više tvrtki prakticira rad od kuće, ali od nedavno sve više država počinje prakticirati i četverodnevni radni tjedan.

 

Testiranju se pridružila i Njemačka

Njemačka se prvog veljače ove godine pridružila SAD-u, Velikoj Britaniji, Irskoj i Portugalu u spomenutom pilot projektu kraćeg radnog tjedna. Program traje šest mjeseci, a uključuje stotine zaposlenika u 45 njemačkih kompanija. Osim povećanja produktivnosti očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti. Zagovornici te ideje poručuju da su ranije studije u SAD-u i Kanadi pokazale da je i povećanje učinkovitosti moguće. Radnici su prijavljivali opće poboljšanje zdravstvenog stanja, a nijedna firma u SAD-u i Kanadi koja je sudjelovala u istraživanju, nije se vratila petodnevnom radnom tjednu. Britanija je imala sličan eksperiment u kojem je sudjelovala 61 firma. Imali su dobar radni učinak, a bolovanja su se smanjila za 65 %. Isto kao i Portugal gdje je oko 20 % radnika izjavilo da se osjeća bolje i da im je poboljšan san.

 

Ukupni rezultati dosadašnjih istraživanja ovog poslovnog modela

Dovoljno je reći da se mnogim nadređenima i zaposlenicima ta praksa toliko svidjela da su taj model rada odlučili i zadržati. Točnije, 15 % zaposlenika koji su sudjelovali, reklo je da ih „nikakva količina novca“ ne bi uvjerila da se vrate na petodnevni radni tjedan. Tvrtke koje su sudjelovale, imale su mogućnost isprobati različite metode za smisleno skraćivanje radnog tjedna svojih zaposlenika. U obzir su se uzimale opcije od davanja jednog slobodnog dana u tjednu do smanjenja radnih dana u godini na prosječna 32 sata tjedno, ali su tvrtke morale osigurati da zaposlenici i dalje primaju 100 % plaće.

 

Učinci skraćenog radnog vremena bili su iznimno povoljni za zaposlenike, a i tvrtke u kojima rade. Sam program slijedi načelo 100:80:100, pri čemu tvrtke koje sudjeluju daju 100 % plaće za 80 % vremena, dok u teoriji postižu 100 % učinka. Ta ideja o četverodnevnom radnom tjednu još uvijek je svojevrsna nepoznanica. S jedne strane, zaposlenici se jako trude oko ostvarenja, a dobrobiti po pitanju njihovog zdravlja i produktivnosti velike su. Međutim, samo ga je tek nekoliko zemalja isprobalo, a nisu ga sve isprobane tvrtke u svim ispitanim zemljama učinile svojom normom.

 

Od 61 tvrtke u Ujedinjenom Kraljevstvu koje su sudjelovale u ispitivanju, pohvalno je da je čak 56 njih reklo da će nastaviti s primjenom četverodnevnog radnog tjedna nakon završetka projekta, od kojih je 18 reklo da će to biti trajno. Samo tri tvrtke nisu planirale nastaviti ni s jednim elementom četverodnevnog radnog tjedna što također ukazuje na pozitivne utjecaje ovakvog modela rada. Kraći radni tjedan pohvaljuje se i kao moguće rješenje za visoke razine takozvanog sindroma burnouta (izgaranja, stanja kroničnog stresa koji dovodi do fizičke i emocionalne iscrpljenosti, gubitka motivacije te nezadovoljstva) zaposlenika i sve većeg fenomena „velike ostavke“, odnosno masovnih otkaza pogoršanih globalnom pandemijom.

 

Taj eksperiment rezultirao je povećanjem prihoda, smanjenjem izostanaka s posla i ostavki te poboljšanjem dobrobiti zaposlenika. Na kraju eksperimenta zaposlenici su izvijestili o raznim prednostima vezanim uz njihov san, razinu stresa, osobni život i mentalno zdravlje. Prihodi tvrtki ostali su uglavnom isti tijekom šestomjesečnog probnog razdoblja, ali su u prosjeku porasli za 35 % u usporedbi sa sličnim razdobljem iz prethodnih godina. Veliki pomak dogodio se i u smanjenju broja otkaza.

 

Benefiti za zaposlenike, ali i tvrtke

Istraživanje je pokazalo da se zaposlenicima tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju, nakon uvođenja četverodnevnog radnog tjedna tjelesno i mentalno zdravlje poboljšalo, da osjećaju veću ravnotežu između poslovnog i privatnog života te da su manje iscrpljeni od posla, a ta su se poboljšanja održala i godinu dana nakon provedenog istraživanja. Na samom kraju ispitivanja zaposlenici su izjavili da vide poboljšanja u fizičkom i mentalnom zdravlju, većoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života i općem zadovoljstvu životom te manjoj iscrpljenosti od posla.

 

Za snalaženje u promjenama na tržištu rada, ključne stavke za napredak u poslu bit će prihvaćanje fleksibilnosti, usavršavanja i usredotočenost na zadovoljstvo zaposlenika. Studije ističu da su tvrtke koje su isprobale takav radni model uštedjele oko 2,2 % svog ukupnog prometa. Do 2030. godine 79 % poslodavaca smatra da će većina tvrtki uvesti četverodnevni radni tjedan uz istu plaću. Menadžeri i izvršni direktori 28 organizacija također su potvrdili da je četverodnevni radni tjedan pozitivno utjecao na njihovu tvrtku. Učestala promjena osoblja pala je u 50 % organizacija gdje je gotovo trećina njih izjavila je da je četverodnevna radna politika značajno poboljšala zapošljavanje u njihovim firmama, a 82 % ih je potvrdilo korisne učinke takvog radnog modela na dobrobit osoblja.

 

Pozitivne strane četverodnevnog radnog tjedna

Nužno je detaljno razraditi najvažnije pozitivne promjene koje su pokazatelj dobrobiti ovakvog modela rada i promisliti koliko mogu utjecati na poslovanje tvrtke.

 

Manje stresa uz jednaku produktivnost

Na temelju spoznaja iz dosadašnjih pilot-projekata naziru se itekako pozitivni efekti. U rezultatima se može iščitati da su zaposlenici bili manje pod stresom, to jest da su bili izloženi manjem riziku od psihičkih oboljenja. Tijekom istraživanja je uočen i pad razine zabilježenih problema sa spavanjem, umora ili strahova. Većina firmi je navela da trajno žele implementirati četverodnevni radni tjedan. Kao glavne razloge za tu odluku naveli su posebice rast zadovoljstva radnika.

 

Zaposlenici su rjeđe bolesni

Nadovezujući se na prethodno, istovremeno su zaposlenici bili rjeđe na bolovanju. Dovoljno vremena za odmor u kombinaciji s manjom razinom opterećenja, bili su razlozi zbog kojih su zaposlenici rjeđe obolijevali. To je važno i zbog odgovora na pitanje kako bi se četverodnevni radni tjedan mogao financirati. U tom se kontekstu mora voditi računa i o tome koliko su za firme visoki troškovi u slučaju povećanog broja bolovanja, odnosno u slučaju psihičkih oboljenja.

 

Manji problem s manjkom radne snage

Četverodnevni radni tjedan igra i važnu ulogu po pitanju ravnopravnosti. Dakle, istraživanja su pokazala da muškarci u okviru ovakvog modela rada više posvećuju skrbi oko obitelji, primjerice po pitanju brige oko svoje djece ili članova obitelji kojima je potrebna njega bližnjih osoba. Uvidjeli su i odlučujuću prednost kojom bi se moglo boriti protiv nestašice stručne radne snage. Taj model radna mjesta čini atraktivnima, a tako se povećava broj osoba koje se natječu za neko radno mjesto u onim sektorima u kojima poduzeća hitno traže radnu snagu. Obitelji bi na taj način mogle lakše kombinirati poslovne obveze i obveze po pitanju skrbi oko djece. Posebice je važno naglasiti povoljnost slučaja da se žene, koje u kućanstvima s djecom često zbog podmlatka jedno vrijeme „pauziraju“ s karijerom, lakše vrate na tržište rada i to s punim radnim vremenom.

 

Smanjenje onečišćenja planete

Teško je izmjeriti ima li skraćivanje radnog vremena konkretne posljedice na klimu. Poneka istraživanja pišu da se uz pomoć četverodnevnog radnog tjedna može smanjiti potrošnja energije i resursa jer ljudi ne moraju više pet dana odlaziti na posao i vraćati se kući. U kojoj mjeri svaki pojedinac može doprinijeti smanjenju potrošnje resursa, to pak ovisi o individualnom stilu života, ali u svakom slučaju ne može se osporiti pozitivni utjecaj na onečišćenje.

Poduzeća atraktivnija za radnike

Iako ovaj model rada prije svih priželjkuju zaposlenici, od tog modela, osim kroz zadovoljstvo radnika, mogu uvelike profitirati i tvrtke, odnosno poslodavci. Svako poduzeće ima određenu tržišnu prednost ako svojim radnicima ponudi četverodnevni radni tjedan. Tvrtke pritom ne čini atraktivnima onaj model po kojem broj tjednih radnih sati ostaje isti, već model u okviru kojeg je broj sati doista umanjen. U tom slučaju su potencijalni zaposlenici onda spremni i na neke druge kompromise.

 

Negativne strane četverodnevnog radnog tjedna

Iako rezultati istraživanja ohrabruju na izmjenu tradicionalne radne dinamike, prelazak na četverodnevni radni tjedan ovisi i o situacijskim čimbenicima koji nisu jednako primjenjivi na svaku kompaniju. Uz brojne pozitivne stavke, ovakav radni tjedan ipak ima i nekoliko nedostataka.

Zabrinutost oko konkurentnosti

Prvi odlučujući faktor svakako je može li si tvrtka priuštiti takav model. Naime, potrebno je razmotriti koliko je konkurencija jaka, kako tvrtka stoji na tržištu, koliko su visoke profitne marže i ostale pokazatelje. Mnogo je lakše implementirati skraćeni četverodnevni radni tjedan u inovativna, visoko profitabilna poduzeća. Bitna stvar je i kultura tvrtke. Ako se kultura tvrtke odnosi na naporan rad, dugo radno vrijeme, konkurentnost i slično, četverodnevni radni tjedan vjerojatno neće odgovarati tom modelu poslovanja. S druge strane, ako kultura tvrtke cijeni veću ravnotežu između privatnog i poslovnog života, fleksibilne radne uvjete i slično, četverodnevni radni tjedan može donijeti dodatnu vrijednost koja će pomoći privući kvalitetne suradnike i izvući maksimum od postojećih radnika.

 

Ne može se primijeniti u svim branšama

S obzirom na specifičnosti radnih procesa koje vladaju u nekim branšama, izazovno će biti u onim sektorima u kojima se u sadašnjem vremenu obavlja konkretan posao za klijente ili primjerice za ljude o kojima se fizički skrbi. U sektoru njege, u službama koje se bave pitanjima sigurnosti ili prometnim poduzećima teško je izvediv ovakav radni tjedan, puno teže nego u drugim branšama.

 

Novi rizici

Ovu se temu treba ipak promatrati na neki duži period. Zaposlenici, baš kao i poduzeća, moraju se najprije naviknuti na novi način rada jer uz promjene uvijek dolazi i određeni rizik. Rizik ponekad može izazivati strahove kod zaposlenika. Međutim, brojke već sad, nakon samo mjesec dana testiranja, pokazuju da više od četvrtine ispitanika jedne njemačke studije pozdravlja model četverodnevnog radnog tjedna. Za taj se model posebno zanimaju zaposlenici mlađi od 40 godina.

 

Stanje u Hrvatskoj

O četverodnevnom radnom tjednu razmatra se i u Hrvatskoj, a neke tvrtke su ga već uvele. Napominje se da je pandemija ubrzala digitalizaciju, donijela velike promjene u organizaciji rada, poput rada na daljinu, ali i većeg razumijevanja ravnoteže između poslovnog i privatnog dijela života. Razvoj tehnologije donio je platformski rad, dijeljenje poslova ili zaposlenika, povremeni rad ili sezonski rad. Sve su to oblici rada koji su realnost i koji se ne bi trebali administrativno ograničavati. Istodobno, suočavamo se s golemim nedostatkom radne snage, prvenstveno zbog demografskih procesa. U takvoj situaciji nužno je omogućiti značajno veću fleksibilnost, kako radnicima tako i poslodavcima.

 

Zato HUP (Hrvatska udruga poslodavaca) inzistira na donošenju novih zakonskih rješenja koja će zrcaliti stvarno stanje na tržištu rada. Budući da je Hrvatska orijentirana na turizam, teško je generalno skratiti radni tjedan i zbog manjka radne snage. Sve to, naravno, ne bi trebalo spriječiti poduzeća koja ostvaruju pomak u produktivnosti te mogu ponuditi fleksibilnije uvjete rada, da smanje broj radnih dana te tako ulože u zadovoljstvo svojih zaposlenika.

 

Formalna zapreka ne postoji

Zagovornici te politike naglašavaju da ne postoji univerzalna mjera za sve i da bi prednosti kraćeg radnog tjedna mogle odjeknuti u cijelom društvu, smanjujući troškove zdravstvene skrbi i emisije štetnih plinova zbog svakodnevnog putovanja na posao. Ističe se da predodžba da se prekomjernim radom može ostvariti bogatstvo nikada nije izravno dokazana. Stvari mogu se gledati i na drugačiji način – nisu svi bogataši bogati isključivo zbog količine rada i vremena koje su uložili.

 

„U 21. stoljeću vidimo da ljudi ne žele ni neće raditi tolike sate kada vide da može i drugačije“, rekla je Lockhart.

 

Nakon pandemije pojavio se pokret masovnih otkaza (The Great Resignation) i tihog davanja otkaza (Silent Quitting), a sve je popularnije i uvođenje četverodnevnog radnog tjedna jer zaposleni žele dovoljno vremena za sebe i kvalitetno iskorištavanje svojeg slobodnog vrijemena, ne dovodeći u pitanje učinkovitost i produktivnost na poslu. Osnivačica i upravna direktorica organizacije 4 Day Week Global Charlotte Lockhart kaže da upravo to stoji iza pokreta četverodnevnog radnog tjedna. Smatra da će petodnevni radni tjedan otići u povijest isto kao i šestodnevni i sedmodnevni. Četverodnevni radni tjedan smatra budućnošću rada zbog kojeg ćemo naposljetku imati i bolje društvo.

Kakvo je vaše mišljenje? 

Foto: Canva