Kako svakodnevno nošenje slušalica i glasno slušanje glazbe utječe na naše uši?

Slušalice primaju električni signal koji pretvaraju zvučni val u blizini našeg uha, odnosno zvukovoda. Slušalice postoje od kada postoje telefoni i radio. Prve slušalice koje su se našle na tržištu proizveo je Beyerdynamic koji je s prodajom počeo već tridesetih godina prošlog stoljeća. Svoju popularnost doživjele su nakon rasprostranjene upotrebe walkman uređaja, CD playera, MP3 playera, a potom i računala.

Moderno društvo danas naširoko upotrebljava slušalice u svakodnevnom životu. Sasvim je normalno vidjeti da ljudi slušaju glazbu na slušalice dok putuju na posao, šeću ili dok treniraju, međutim glasno slušanje glazbe uz produljenu izloženost istoj može stvoriti ozbiljne zdravstvene probleme.

Za početak bismo trebali shvatiti da su sve slušalice u većoj ili manjoj mjeri štetne za naše uši. Bilo da se radi o žičanim, bluetooth ili nekim trećim slušalicama, sve stvaraju drugačiji okoliš od prirodnog za naše bubnjiće.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procijenila je kako je milijardu mladih u potencijalnoj opasnosti od gubitka sluha zbog neprimjerenog korištenja slušalica. Normalan razgovor iznosi otprilike oko 60 dB (decibela), a bukom se smatra bilo koji zvuk glasniji od 85 dB, stoga je važno paziti na pravilnu upotrebu istih.

Što se može dogoditi?

Neispravnim korištenjem slušalica možemo se dovesti do ozbiljnih oštećenja kao što su gubitak sluha izazvan bukom, tinitus (zujanje i šum u ušima) praćen vrtoglavicom, hiperakuzija (jaka osjetljivost na zvukove iz okoline) i slično. Korištenjem bilo kojih slušalica potiskujemo ušni vosak (cerumen) dublje u zvukovod ili ušni kanal. Na opisani način može se izazvati osjećaj začepljenog uha. Tome će pridonijeti i zvučni valovi jer pojačane zvučne vibracije u uhu izazivaju i pojačano lučenje cerumena kao dodatne zaštite uha. Inače se prilikom uobičajenih pokreta (kao što su pomicanje donje čeljusti, zijevanje, žvakanje) cerumen tjera izvan ušnog kanala. Dakle, slušalice sprječavaju normalno otjecanje ušnog voska što dovodi do osjećaja neugode, bolnosti i začepljenosti uha. Bolesnici se često žale na osjećaj punoće, zujanja, vrtoglavice ili same nagluhosti.

Kako bismo se trebali koristiti slušalicama?

Potrebno je čistiti slušalice prije svake upotrebe, slušalice ne bi trebalo upotrebljavati svakodnevno ni tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Pomoć u ovakvim slučajevima može biti Vaxol sprej ili Cerumi stop koji u sebi sadrže maslinovo ulje čime omekšavaju cerumen i olakšavaju njegovo izvlačenje.

Osim navedenog, glasno slušanje glazbe može oštetiti timpansku membranu, poznatiju kao bubnjić. Unutar uha nalaze se sitne dlačice koje se nazivaju kohleama, a one su zaslužne za uspješno provođenje slušnog signala do našeg mozga. Preglasan zvuk oštećuje te dlačice pa s vremenom sluh slabi. Savjetuje se da krajnji prag sigurnosti buke bude na 70 dB, no ako ste dugo izloženi takvoj buci, tada čak i ona može izazvati oštećenja. Današnji pametni telefoni pružaju glasnoću do 120 dB, međutim oni vas nakon što pojačate zvuk upozoravaju na potencijalnu opasnost oštećenja sluha.

Smatra se da  su slušačice s priključkom na vakuum najopasnije jer se nalaze najbliže bubnjiću. Da bi vakuum funkcionirao, one u potpunosti ispunjavaju kanal za uho. S druge strane, takvi uređaji imaju najbolju izolaciju i smanjuju okolni šum i zvuk.

Treća se opasnost nalazi kod bluetooth slušalica koje primaju i prijenose signal na frekvenciji od 2,4 kHz, pri čemu se stvara elektromagnetsko polje. Bluetooth funkcionira na jednom obliku koji uključuje radiovalove niske snage. Prošle su godine znanstvenici Nacionalnog instituta zdravlja dokazali da zračenje pametnih telefona kod nekih ljudi uzrokuje neke vrste karcinoma. Sada traže pojačanu pažnju kod korištenja svih vrsta tehnologije koja se bazira na radiovalovima, a posebno su zabrinuti oko razina zračenja Bluetooth uređaja i njihova utjecaja na ušne kanale i mozak. Svjetska zdravstvena organizacija osmislila je smjernice za elektromagnetske frekvencije (EMF) i količine kojima taj uređaj smije izložiti korisnika.

Nemojte slušati glazbu pri punoj glasnoći. Ponekad je bolje odabrati slušalice koje bolje izoliraju okolnu buku jer ćemo tada vrlo vjerojatno glazbu slušati na tišem zvuku. Slušalice se ne bi trebale svakodnevno upotrebljavati, a kada se i upotrebljavaju, trebale bi se tijekom slušanja uzimati pauze.

Kako vi volite slušati glazbu?

Liječnica o pametnim vagama - jesu li vrijedne ulaganja i koliko su vjerodostojne?

Foto: Canva

Pripremila:
Matea Hrboka Zekić
Tagovi:

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.