Trebamo li upotebljavati omekšivače?

Zbog kojeg ti omekšivača odjeća tako lijepo miriše? Je li svježe oprana ili je iz ormara? Jesi li vidjela novu reklamu za omekšivač za rublje? Brojna slična pitanja postavljamo jedni drugima svakoga dana, no je li sve tako bajno? 

Prema istraživanju iz 2021. godine, godišnje se prosječno potroši nešto više od 400 kuna na omekšivače. U Hong Kongu, Koreji, Južnoj Africi i Tajlandu zabranjuju se uvoz, proizvodnja i prodaja sintetičkih deterdženata koji sadrže fosfate, a Japan je već  2004. godine zabranio čak i slične proizvode.

Neki ljudi omekšivač upotrebljavaju iz navike, drugi ne mogu zamisliti svježe opranu odjeću bez mirisa omekšivača, a treći ni u ludilu ne bi stavili kap omekšivača - tko je zapravo u pravu?

Većina uobičajenih, ali i najčešće reklamiranih omekšivača sadrži alergene i onečišćujuće tvari. Vjerojatno ste čuli za izreku „što ne može se staviti u usta, nemojte stavljati ni na kožu“ koja je poprilično isključiva, ali u ovom slučaju primjenjiva. Većina komercijalnih omekšivača sadrži alergene i kemikalije koji utječu i naše zdravlje jer se sve štetne tvari apsorbiraju unutar organizma.

Neki od omekšivača sadrže čak preko 15 štetnih sastojaka za našu kožu, a uključuju tvari koje se upotrebljavaju za omekšavanje vode ili sprječavanje nastanka vapnenca, brojne enzime i izbjeljivače kako bi se mrlje s naše odjeće uklonile što efikasnije. Određeni omekšivači sadrže i formaldehid koji osim što je alergen, u određenoj je mjeri i kancerogen. Za dobivanje mirisa u sastav omekšivača uključuju se i ftalati. Za sada je dokazano da izazivaju disbalans hormona kod životinja, a još nema konkretnih dokaza o utjecaju na ljude. Ipak, jedno je sigurno, korištenjem omekšivača zasigurno štetimo okolini. Quats skupina spojeva sadrži kvaternarne amonijske spojeve koji su odgovorni za svježinu odjeće, a vrlo su toksični za, primjerice, ribe te su odgovorni za nastanak astme kao i nekih bolesti reproduktivnog zdravlja (smanjena plodnost). Sintetički mošusi (galaxolide) koje također sadrži akumuliraju se unutar našeg tijela, a već od prije znamo kako različite boje i konzervansi imaju štetno djelovanje na ljudski organizam.

Posebno oprezan treba biti kod osjetljive dječje kože. Dječja je koža tanja, samim time i osjetljivija, a imunološki sustav slabiji te su oni podložniji iritansima koji rezultiraju nastancima atopijskog dermatitisa i ekcema.

Kako prepoznati preosjetljivost na omekšivač?

Neki su ljudi preosjetljivi na određene sastojke omekšivača, stoga je važno naglasiti da nemaju svi omekšivači isti sastav zbog čega se alergijska reakcija može javljati samo kod jedne marke omekšivača dok će kod druge izostati.  Dijagnoza se najčešće postavlja anamnestički kada se primijeti da do određene reakcije dolazi nakon korištenja određenog omekšivača. Najčešće se javljaju crvenilo kože, svrbež, ljuskanje i suhoća kože, a kada se radi o jakim reakcijama, može se izazvati i sistemni odgovor, odnosno anafilaktička reakcija. Liječenje se odnosi na prestanak korištenja određenog omekšivača, a ponekad je kroz nekoliko dana potrebno konzumirati i antihistaminik (kao što su Claritine ili Letizen tablete).

Na što biste trebali pripaziti ako upotrebljavate omekšivače?

Za početak ne biste često trebali mijenjati marke omekšivača. Omekšivači jedne robne marke sadrže svojih 15-ak kemikalija, a kad uvedemo novi omekšivač, susrećemo se s novim reagensima te povećavamo vjerojatnost nastanka alergijske reakcije.

Briga o koži vrlo je važna, a ona se ne odnosi samo na skincare preparate, već na sve ono što je u izravnom ili neizravnom kontaktu s njome. Unatoč brojnim upozorenjima tek maleni broj ljudi zaista će odustati od korištenja omekšivača. Važno je zapamtiti da se pojam zdravlja ne odnosi samo na zdravu prehranu, vježbanje i slično. Veliku ulogu u tome ima i zdravlje našeg najvećeg organa - kože.

Upotrebljavate li omekšivače?

"Zatvori taj prozor, ubit će me propuh!" - liječnica otkriva postoji li propuh uopće

Foto: Pexels