Savjeti kako biti dobar roditelj čekaju iza svakog ugla
Biti roditelj nije ni najmanje lako, a mnogi bi rekli kako je to jedan od najtežih „poslova“. Savjeti o tome kako biti dobar roditelj nalaze se gdje god se okrenemo, bile to društvene mreže, različita literatura ili komentari koji dolaze od drugih osoba. Sigurne smo kako svi roditelji imaju iskustvo kada su im članovi obitelji, prijatelji, poznanici ili totalno nepoznate osobe govorili kako trebaju odgajati svoju djecu. Isto tako, svi roditelji znaju koliko frustrirajuće to može biti. Nekada su ti savjeti dobronamjerni, a nekada nisu. Nekada imaju smisla, a nekada su u potpunosti promašeni. U nastavku pročitajte koje savjete nikada ne biste trebali davati roditeljima neovisno o tome imate li vlastitu djecu ili ne.
„Batina je izašla iz raja“
Kada djeca testiraju autoritete i neposlušna su na bilo koji način te u različitim situacijama brojne osobe (imale one vlastitu djecu ili ne) roditeljima upućuju savjete koristeći gore spomenutu izreku. U današnje vrijeme fizičko kažnjavanje djece apsolutno je neprihvatljivo što potvrđuju brojna istraživanja, a i zakonski je kažnjivo. Osobe koje daju takve savjete najčešće su i same bile žrtve fizičkog kažnjavanja u djetinjstvu te opravdavaju svoje savjete govoreći „I nas su roditelji tukli pa vidi kako smo dobro ispali“. Smatraju kako se na takav način postiže autoritet nad djecom i umanjuju štetne posljedice istoga. Ističu korištenje sile kao opravdanu metodu odgoja jer nakon fizičke kazne dijete odmah prestane s nepoželjnim ponašanjem. Činjenica je da nasilje rađa nasilje i da je to posljednje što bi dobar roditelj trebao raditi. Na kraju krajeva, da je batina tako dobra - u raju bi i ostala!
„Previše ga/ju grliš“
Nikada nemojte izbjegavati fizički kontakt sa svojom djecom u vidu grljenja i sličnog izražavanja emocija, ma koliko vam drugi savjetovali suprotno. Djeca koja su redovito grljena osjećaju se sretno i voljeno, što je i logično. Osim toga, redoviti zagrljaji i drugi načini izražavanja emocija kod djece pozitivno utječu na razvoj njihova samopouzdanja, optimizam te ih uče empatiji, što u današnje vrijeme kronično nedostaje. Zagrljaji mogu zaustaviti nalete bijesa kod djece i pomažu im da se bolje kontroliraju. Kada roditelj grli dijete, oslobađa se oksitocin koji popularno zovemo hormonom ljubavi. Sve to nužno je za razvoj kvalitetne i snažne veze između roditelja i djeteta, što osobama koje drugim roditeljima savjetuju da manje grle svoju djecu gotovo sigurno nedostaje.
„Pusti neka plače, inače ćeš razmaziti dijete“
Često se mogu čuti savjeti da dijete treba pustiti da plače jer će postati razmaženo ako ga roditelj previše uzima u ruke. Nadalje, drugi ljudi roditeljima govore da će dijete naviknuti na ruke i više ga neće moći odučiti od toga. Isto tako, učestalo se roditeljima savjetuje da ne popuštaju, da je plač samo djetetov hir i da dijete treba pustiti da nauči kako plačem neće dobiti ono što poželi. Najčešće se takvi savjeti odnose na plač malih beba i jasno je da roditelji mogu biti zbunjeni. Međutim, jasno je kako novorođenče nema tu mentalnu sposobnost da zna kako plačući može utjecati na roditelje. Beba plačem traži da neka potreba, koju u tom trenutku ima, bude zadovoljena (potreba za hranom, čistom pelenom i slično).
Naime, svi znaju da male bebe ne mogu same zadovoljavati te potrebe i logično je da plačući „dozivaju“ roditelje. Moguće i da se novorođenče prepalo nečega ili osjeća fizičku bol pa zato plače, a istraživanja su pokazala da bliski fizički kontakt novorođenčeta s roditeljima djeluje umirujuće. Ako roditelj sukladno savjetima pusti dijete da plače, ono će vjerojatno s vremenom prestati plakati, ali problem zbog kojeg je plakalo vjerojatno neće nestati. Ne treba se bojati da će utjeha djeteta koje plače dovesti do toga da ono bude razmaženo pa su takvi savjeti uistinu suvišni.
„Trebala bi dojiti / predugo dojiš“
Milijuni žena prehranili su svoju djecu dojenjem, koliko to može biti teško? Pa može biti itekako teško, čak i nemoguće. Toliko žena proglašeno je nemajkama samo zato što ne doje svoju djecu, već im daju adaptirano mlijeko. Zašto je to problem? Majčino mlijeko je zdravo i to nitko ne propitkuje, ali toliko djece othranjeno je na adaptiranom mlijeku, normalno se razvijaju i baš im ništa ne nedostaje. Neke majke jednostavno nemaju mlijeka, druge ne mogu dojiti iz određenih razloga, a treće to jednostavno ne žele. Koji god razlog bio, drugima ne treba biti relevantan. Postoji i druga skupina koja majkama savjetuje (bolje rečeno prigovara) kako predugo doje svoju djecu pritom iznoseći brojne razloge zašto to nije dobro. Činjenica je kako se zbog dojenja ili nedojenja ne treba opravdavati nikome, kao i što je činjenica da nitko nema pravo majke savjetovati što bi po pitanju dojenja trebale ili ne bi trebale raditi.
„Trebala bi se vratiti na posao / Zar si se već vratila na posao?“
Pojedincima često smetaju stvari koje nemaju nikakve veze s njima pa se tako ne libe davati savjete za koje ih nitko nije pitao. Tako se događaju situacije gdje ljudi zamjeraju majkama jer su “prebrzo“ vratile na posao i nisu cijeli dan pokraj djeteta pritom nudeći savjete zašto to nije dobro. S druge strane, prozvanima će se osjećati i oni koji majkama zamjeraju jer su nezaposlene ili se „još uvijek“ nisu vratile na posao pojašnjavajući zašto to nije dobro. Nemamo svi iste želje ni istu financijsku situaciju. Sasvim je uredu da se majke vrate na posao ranije, kasnije ili nikada. To je njihov izbor i savjete u tom području trebamo zadržati za sebe.
„Nije uredu da izlaziš s prijateljicama, zanemaruješ svoje dijete“
To što je neka žena postala majka ne znači da treba i da automatski može zaboraviti sve ono što je bila prije toga – osoba sa svojim željama i potrebama. Svakome od nas ponekad je potreban predah u životu pa zašto onda majke ne bi trebale imati pravo na njega? Znakovito je kako se majkama savjetuje da ne bi trebale izdvojiti vrijeme za izlazak s prijateljicama, odlazak na kavu u shopping ili nešto slično dok očeve u tom dijelu nitko ne propitkuje. Svaka osoba koja majkama zamjera dragocjeno vrijeme koje izdvoje za sebe i savjetuje im da to ne rade jer će u protivnom zanemariti dijete, trebala bi se zapitati što s takvim savjetima postiže i, na kraju krajeva, tiče li ju se to uopće.
FOTO: Unsplash
- Pripremila:
- Maja Kovačević
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice