Nasilje nad ženama dobilo je i digitalno lice: praćenje, prijetnje i kontrola mogu početi jednim klikom

Iako se 25. studenoga obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, u Hrvatskoj danas, 22. rujna, obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Kada govorimo o nasilju nad ženama, često prvo pomislimo na nešto fizičko i vidljivo, no ono ne mora ostaviti modricu da bi bilo ozbiljno. Prijetnje, ucjene, praćenje i kontroliranje danas se mogu odvijati i putem mobitela, društvenih mreža i drugih digitalnih uređaja, zbog čega ih nije uvijek lako odmah prepoznati.

Digitalno nasilje može početi jednom porukom ili klikom, a ponekad ga je teško odmah prepoznati. Provjeravanje gdje ste i s kim razgovarate, traženje lozinki ili praćenje lokacije nisu sami po sebi znakovi brige i ljubavi. Takva ponašanja mogu biti dio obrasca kontrole i nasilja nad ženom.

Od provjeravanja mobitela do praćenja svakog koraka

Jedan od oblika digitalnog nasilja može biti i uhođenje i praćenje, odnosno cyberstalking. Osoba može pratiti vaše objave, slati neželjene poruke ili upotrebljavati GPS, aplikacije i pametne uređaje kako bi saznala gdje se nalazite. Kontrola se može odnositi i na osobe s kojima žena komunicira. Partner može zahtijevati da ukloni određene osobe s društvenih mreža, pratiti njezine razgovore s prijateljima ili obitelji i stvarati pritisak oko toga s kim smije biti u kontaktu.

Postoje i skriveni programi za praćenje poruka, poziva, fotografija i lokacije. Kontrola može uključivati zahtijevanje lozinki, čitanje privatnih razgovora, provjeravanje s kim komunicirate i očekivanje trenutačnog odgovora. Tehnologija se može zloupotrijebiti čak i za nadzor bankovnih računa i financija – primjerice, provjeravanje transakcija, zahtijevanje pristupa računima ili nadziranje na što žena troši novac.

Lažni profili, prijetnje i privatne fotografije

Digitalno nasilje može se nastaviti ili pojačati nakon prekida veze. Bivši partner može otvarati lažne profile nakon što ga blokirate, javljati se s drugih brojeva, predstavljati se vašim imenom ili upotrebljavati vaše fotografije kako bi vas uznemiravao, zastrašivao ili narušio vaš ugled.

Tu pripadaju uvredljivi pozivi i poruke, prijetnje, ucjene, slanje neželjenih fotografija seksualnog sadržaja te objavljivanje ili prijetnja objavljivanjem intimnih fotografija i snimki bez pristanka.

Umjetna inteligencija omogućila je i izradu uvjerljivih lažnih intimnih fotografija i snimki, poznatih kao deepfake sadržaj, koji se može koristiti za ponižavanje, prijetnje, ucjenu ili narušavanje privatnosti žene. Tu je i doxing – javno objavljivanje tuđe adrese, broja telefona, radnog mjesta ili drugih osobnih podataka, kao i organizirani napadi većeg broja ljudi koji ostavljaju uvrede i prijetnje.

Nije "samo na internetu"

Digitalno zlostavljanje može trajati cijeli dan, a sadržaj se proširiti u nekoliko trenutaka. Čak i nakon brisanja netko ga je možda spremio, proslijedio ili napravio snimku zaslona. Posljedice pritom ne ostaju samo u digitalnom prostoru – žena zbog takvog ponašanja može početi izbjegavati određene ljude, mjesta ili aktivnosti i osjećati se nesigurno i izvan interneta.

Žrtva se zbog toga može povući s društvenih mreža, ograničiti kontakte i živjeti u strahu. Može osjećati i krivnju jer je nekome dala lozinku ili poslala privatnu fotografiju, no odgovornost je na osobi koja je to povjerenje zloupotrijebila. Žena nije odgovorna za tuđe nasilno ponašanje zato što je nekome vjerovala.

Ni savjet "samo se ugasi s interneta" nije rješenje. Internet i mobitel potrebni su nam za posao, školovanje, bankarstvo i komunikaciju pa bi povlačenjem posljedice ponovno snosila osoba koja trpi nasilje. Ako je žena nekome dala lozinku, podijelila lokaciju ili poslala privatnu fotografiju, to ne znači da je pristala na kasniju kontrolu, prijetnje ili zlouporabu tog sadržaja.

Što možete učiniti?

Nemojte odmah brisati prijetnje i poruke. Ako je moguće, napravite snimke zaslona te sačuvajte datume, profile i druge podatke. Ako je to sigurno učiniti, prekinite komunikaciju, blokirajte osobu i prijavite sporni sadržaj. Promijenite lozinke, uključite potvrdu prijave u dva koraka te provjerite pristup lokaciji, nepoznate aplikacije i uređaje na kojima su vaši računi prijavljeni.

Ako sumnjate na tajno praćenje, vodite računa o sigurnosti jer osoba koja vas nadzire može primijetiti promjene. U slučaju prijetnji, ucjene, uhođenja ili straha za sigurnost obratite se nadležnim službama.

U neposrednoj opasnosti nazovite 192 ili 112. Za informacije i podršku dostupan je Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja 116 006, 24 sata dnevno, kao i SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja 0800 655 222.

Foto: Canva

Pripremila:

Jelena Bojanović

Tagovi:

Prikaži

#ostalo

#ljubav i odnosi

#nasilje nad ženama

#nasilje

#privatnost

#sigurnost na internetu

#sigurnost

#zaštita

#internet

#uhođenje

#pračenje

#pomoć žrtvama nasilja

#žrtve

#zaštita privatnosti

#kontrola

#digitalno nasilje

#nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

#praćenje lokacije

#digitalna kontrola

#internetsko nasilje

#lažni profili

#prijetnje na internetu

#nasilje u partnerskim odnosima

#prijetnje

#digitalno nasilje nad ženama

#digitalno zlostavljanje

#cyberstalking

#online nasilje

#nasilje na internetu

#praćenje mobitela

#kontrola mobitela

#kontrola lozinki

#ucjene na internetu

#intimne fotografije bez pristanka

#deepfake intimne fotografije

#deepfake nasilje

#doxing

#zlouporaba osobnih podataka

#online uhođenje

#kako se zaštititi od digitalnog nasilja

Pročitajte još

Ovo nije još jedna klasična self-help knjiga, no naučila me je ovih 5 lekcija: morate ju pročitati

Ovo nije još jedna klasična self-help knjiga, no naučila me je ovih 5 lekcija: morate ju pročitati