Svijet je stresno mjesto, no možete se naučiti snalaziti u njemu

Stres ima jako lošu reputaciju – ako ga uguglamo kao pojam, pojavit će nam se niz rezultata o tome kako ga smanjiti, kako se nositi s njime, kako izbjeći da nas visoka i dugotrajna razina stresa odvede u burnout, anksioznost, depresiju. Evo kako stvari stoje: stres je svuda oko nas, ne možemo promijeniti moderni svijet, ali možemo promijeniti to kako ćemo ga doživljavati i na njega reagirati. Drugim riječima, ne možemo zaustaviti vjetar, ali možemo naučiti kako podesiti jedra našeg broda. Naravno da nećemo dozvoliti oluji da nas potopi.

Stres – dobar, loš, zao?

Zapravo sve od navedenog. Dobar stres (tzv. eustres) gura nas preko granice naše zone komfora, ali na dobar način. Pomaže nam da učimo, rastemo, jačamo. Na primjer, spuštanje po zip lineu ili zahtjevnoj skijaškoj stazi zabavno je i uzbudljivo iako sadrži određenu dozu stresa. Dobar je stres kratkotrajan, dio je pozitivnog iskustva, potiče nas na akciju, čak nas inspirira.

Za razliku od toga, loši stres ili distres jest onaj koji je snažan i dugotrajan, a dio je negativnog životnog iskustva. Recimo da se bojimo visine, a svaki dan moramo po nekoliko sati provesti spuštajući se niz zip line. Kada postane kroničan,  stres postaje toksičan za nas – zao. Takav stres uzrok je više od 70 % svih posjeta liječniku zbog niza psihosomatskih oboljenja koja uzrokuje. 

Psihologinja Kelly McGonigal provodila je istraživanje o stresu na oko 30 tisuća ljudi tijekom osam godina, a rezultati su mnoge njezine kolege šokirali. Naime, naš stav prema stresu izravno utječe na naše zdravlje. Ako smatramo da je stres uvijek loš za nas, on će to i biti, kao vrsta samoispunjujućeg proročanstva. S druge strane, ako ga vidimo kao nešto potencijalno dobro, on će nam dati dodatnu energiju, bit će za nas izazov i pokretač. K tome, oni koji su imali pozitivniji stav prema stresu, živjeli su dulje – uistinu neočekivani rezultat ovog istraživanja. Još je jedan čimbenik djelovanja stresa na nas – odnos jačine i trajanja stresa s obzirom na našu sposobnost da se od njega oporavimo. Dakle, trebamo jačati svoju otpornost na stres.

 

Zašto različito reagiramo na istu stresnu situaciju?

Budući da stres utječe na naš um, tijelo i ponašanje, svatko od nas doživljava ga na različit način. Svatko od nas ima i svoju „zonu oporavka“ – neki se za čas oporave, dok će druge skršiti i obični izazov ili frustracija. Nekoliko je faktora koji će djelovati na to koliko brzo ćemo uspjeti poništiti efekte neke stresne situacije:

  • Ako smo kao osoba optimističniji, proaktivniji i pozitivniji, bit ćemo i otporniji na stres. Za nas je stres izazov, a promjena je sastavni dio života.

  • Životno iskustvo – stres iz prošlosti može nas ojačati ili slomiti, ovisno o njegovoj jačini i našoj dobi. Umjereni stres čini nas otpornijima, no ako se događa u osjetljivoj dobi kao što je djetinjstvo ili pak kad nam se već puno toga nakupilo, može nam jako naštetiti.

  • Naše genetske i epigenetske karakteristike – neki od nas genetski su osjetljiviji na stres, no tek teške životne  okolnosti taj će gen „aktivirati“.

  • Ako imamo osjećaj da kontroliramo životne okolnosti, lakše ćemo podnijeti stresne situacije. Ako se pak osjećamo bespomoćnima, situaciju vidimo kao „nema mi spasa“, za oporavak od stresa trebat će nam više vremena.

  • Imamo li svoje „pleme“ – prijatelji, obitelj, kolege koji nas podržavaju kad nam „lađe tonu“ snažno su oružje protiv stresa.

Naravno, ako smo visokoj razini stresa izloženi neprestano, bez mogućnosti da uzmemo predah i odmorimo um i tijelo, bit će nam teže, a velika je i vjerojatnost da jurimo prema burnoutu i depresiji.

 

I što ćemo sad?

Stresori su svuda oko nas – mentalni, fizički, emocionalni: mail nezadovoljnog klijenta, kronična bol u koljenu, pandemija, potres, ratovi, inflacija, cijene divljaju…. Sve se to skuplja u ogromno breme koje nosimo na svojim leđima, zato na to trebamo gledati holistički.

Znamo što želimo – da nas „dobar stres“ potiče i motivira, a istovremeno da ne dozvolimo „lošem“ stresu da nas slomi. Trebali bismo znati kako uravnotežiti zahtjeve koje život stavlja pred nas, posao, odgovornosti, ali i vježbanje, prehranu, odmor. Naravno, dobro je da na svoj posao i odgovornosti gledamo kao na izazov koji možemo svladati ili zanimljivi problem kojeg ćemo sigurno moći riješiti – za nas to nije nepremostiva zapreka.

Opuštajuća šetnja u prirodi, glazba, masaža, smijeh, vježbanje – to su aktivnosti koje će potaknuti naše „sretne hormone“ i opustiti i ojačati naš živčani sustav.

Znanost nam nudi najmoćnije oružje protiv stresa – mindfulness

Mindfulness, odnosno trening svjesne pažnje, usredotočena svjesnost, pomnost, najjači je saveznik u ratu protiv stresnih zahtjeva suvremenog života. Ova znanstveno potvrđena metoda smanjenja stresa potpuno je sekularna, a njezina učinkovitost počiva na desetljećima znanstvenih istraživanja. Ukratko, mindfulness nam omogućuje da ne dozvolimo okolnostima, mislima i osjećajima da upravljaju našim životima.

Mindfulness se provodi kroz vježbe meditacije, disanja i vizualizacije, a rezultati su zadivljujući - pod kontrolom drži hormone stresa, smanjuje tlak, osnažuje naš imunitet, poboljšava nam raspoloženje, san, fokus i mentalnu jasnoću. Što je još bolje, rezultati su vidljivi već nakon osam tjedana, a potrebno nam je svega desetak minuta dnevno. Doslovce pozitivno djeluje na strukturu našeg mozga, tzv. neurogeneza – dolazi do rasta novih neuralnih veza i jačanja određenih regija mozga i sive tvari.

Najbolje je od svega to što nam trebaju nikakvi rekviziti – sve što trebamo u nama je. Počnite tako da zatvorite oči, pratite svoj udah i izdah, a kad pažnja odluta, vratite se dahu. U početku ćete moći fokusirano pratiti tek jedan do dva udaha, s vremenom će se taj broj rasti. U mindfulnessu su ključni pojmovi „sada i ovdje“, a pomoću daha uvijek se vraćamo sadašnjem trenutku. Tek tada možemo se nositi sa svim izazovima. Život će uvijek donositi prijetnje, opasnosti, poteškoće koje predstavlja lav. Da, ponekad će i rikati tako da će nam se smrznuti krv u žilama. A mi? Mi želimo biti kao ovaj majmun – bez obzira na to koliko lav reži i riče, mi ćemo uvijek smireno odabrati reakciju koja nam služi, napravit ćemo ono što je u tom trenutku najbolje za nas. A znamo da ako se prepustimo stresu, panici, strahu, samo ćemo svoju situaciju još pogoršati.

Kako saznati koliko sam trenutačno pod stresom?

Riješite ovaj kviz i u dvije minute saznajte svoju razinu stresa pomoću validirane psihološke skale percipiranog stresa.

Saznaj svoju razinu stresa!

Ako želite naučiti kako vam mindfulness može pomoći da budete opušteniji i sretniji, pridružite nam se na edukaciji mindfulnessa po metodi Mind Body Lab koju je osmislila dr.sc. Branka Novosel, a prošli su ju mnogi zadovoljni polaznici među kojima su i brojni liječnici, sportaši, poduzetnici…

siy.littera.hr

Promotivna ponuda povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja

Prijaviti se možete na poveznici, a za prve tri članice RecenziRAJA koje se prijave i izvrše uplatu do 14. listopada, pripremili smo i poseban popust od 25 % na cijenu uz unošenje koda RECENZIRAJ25.

 

PR tekst