Kako znati je li vaše dijete samo lijeno i treba li mu više motivacije ili mu stvarate pritisak?

Roditelji u odgoju djece često se bore s dilemom kako razlikovati forsiranje djeteta na učenje i suočavanja s njegovom lijenošću po pitanju učenja? Ako se i vi često uhvatite u razmišljanju o istome, donosimo nekoliko zanimljivosti i savjeta diplomirane školske pedagoginje.

Motivacija za učenjem: Kako ju roditelji mogu potaknuti ili "ugušiti"?

Kako biste uspješno odgovorili na ovo pitanje, najprije treba definitirati motivaciju za učenjem. Ona je kompleksan fenomen koji podrazumijeva razne kognitivne, emocionalne i socijalne čimbenike. Osoba za razne stvari može biti ekstrinzično (poticaji izvana) i intrinzično (unutarnje) motivirana. Za učenje je najvažnija ova unutarnja motivacija – vrijednosti, mišljenja i stavovi o učenju, o vlastitim ciljevima i postignućima. Kada roditelji žele osigurati da dijete ostvari puni potencijal, može vršiti prekomjeran pritisak na dijete, a time i „ugušiti“ unutarnju motivaciju. Poznato je i da vanjske nagrade, poput novca, slatkiša i slično, guše unutarnju motivaciju.

Istraživanja pokazuju da unutarnja motivacija vodi do dubljeg učenja i bolje akademske izvedbe (Gottfried, Fleming, i Gottfried, 2001). S druge strane, ako dijete jednostavno ne želi i ne može se natjerati na učenje, to možda znači da zaista postoji problem kojem se treba posvetiti. Zanimljiva je i činjenica da različiti roditeljski stilovi različito utječu na djetetovu motivaciju za učenje. Tako roditelji koji su prekomjerno kontrolirajući i autoritarni, mogu narušiti unutarnju motivaciju djeteta, kao i roditelji koji daju previše slobode i ne postavljaju primjerene granice. Pokazalo se da autoritativno roditeljstvo, ono koje pruža jednaku razinu podrške, uključenosti i granica, potiču bolju akademsku izvedbu i unutarnju motivaciju kod djece (Steinberg, Lamborn, Darling, Mounts, i Dornbusch, 1994).

Važno je razlikovati forsiranje od pružanja podrške:

  • dijete forsiramo kada u trenutku spomena učenja pokazuje jasne znakove stresa i otpora poput neprimjerenog plača, tjeskobe, povlačenja

  • dijete forsiramo kada i u aktivnostima u kojima je inače uživalo, sada ne pokazuje znakove zainteresiranosti

  • dijete forsiramo kada pokazuje izrazito negativan stav prema školi – ne sviđa mu se učiteljica, nitko od prijatelja, jednostavno ne voli školu i ne može pronaći niti jednu pozitivnu stvar vezanu uz nju

Kako onda znati da je dijete lijeno za učenje?

Lijenost u učenju može biti simptom nedostatka motivacije, loših radnih navika ili niskih očekivanja. To ćete prepoznati uočite li sljedeće:

  • djeca koja pokazuju lijenost u učenju, nerijetko odgađaju izvršavanje školskih zadataka poput pisanja zadaća ili pripremanja ispita, pri čemu često ni ne zapišu svoje obaveze u informativku

  • nerijetko traže izgovore kako bi izbjegla osjećaj odgovornosti ako nešto nisu na vrijeme odradili

  • generalno pokazuju manjak interesa za učenje i školske aktivnosti usprkos raznim roditeljskim poticanjima


Savjeti za napredak

Važno je na umu imati ako je baš naše dijete taj tip koji je lijen za učenje, to ne mora značiti da neće biti uspješno u školi i u budućnosti. To samo znači da će proces građenja motivacije za učenje biti možda nešto zahtjevniji ili dugotrajniji od uobičajenog. Možda ćete s djetetom morati intenzivnije i češće razgovarati o benefitima učenja i obrazovanja, možda će dijete morati naći neke efikasniije metode učenja, možda ćete morati razraditi sustav poštivanja dogovora.

Za učenje je u konačnici najvažnija unutarnja motivacija. Pri stvaranju te motivacije važno je imati na umu da je ono dugotrajan proces i da će za neku djecu biti potrebno više pokušaja i pogrešaka, više će možda shvaćati na vlastitim pogreškama i neuspjesima. Dajte djetetu autonomiju nad učenjem potičući da postavlja svoje ciljeve i razvija načine na koje će ih postići. Povezujte gradivo s interesima djeteta koristeći se primjerima iz svakodnevnog života te pokušajte stvoriti poticajno okruženje za učenje, bez prekomjernog naglašavanja ocjena i rezultata.

Foto: Pexels

 

Kod školskog psihologa - o čemu se najčešće razgovara i koliko ga često djeca posjećuju?

Pročitajte još

Kod školskog psihologa - o čemu se najčešće razgovara i koliko ga često djeca posjećuju?

Kod školskog psihologa - o čemu se najčešće razgovara i koliko ga često djeca posjećuju?