Imaju li semafori s odbrojavanjem smisla?

Ako ste bar povremeno (su)vozač, vjerojatno ste primijetili da su neki semafori dobili zanimljive dodatke - odbrojivače preostalog vremena prije promjene svjetla. Osim toga možda ste primijetili i da imamo različite odbrojivače. Postoje semafori koji odbrojavaju koliko sekundi je preostalo samo za crveno, dok neki odbrojavaju i za zeleno svjetlo. Jesu li ove implementacije dobro promišljena rješenja za sigurniji promet ili smo sudionici jednog skupog prirodnog eksperimenta? Jeste li sami primijetili kako ovi odbrojivači utječu na vašu vožnju?

Prenosimo u cijelosti tekst Maria Zulića s portala nepopularna.org.

Kako semafori s odbrojavanjem funkcioniraju na zelenom, a kako na crvenome svjetlu?

Vozite se djelomično ubrzano jer kasnite na kavu s ekipom i približavate se semaforu na kojem svijetli zeleno, no kraj njega je brojač koji kaže 5...4...3..., što ćete napraviti? Usporiti, zasigurno.

Kada istražujete o temi semafora koji odbrojavaju, u jednome trenutku naići ćete na primjer Tajvana koji je 2000-ih implementirao odbrojivače na semafore kako za crveno, tako i za zeleno svjetlo, dok su na dio semafora postavljena oba odbrojivača. Nakon nekog vremena istraživači su pogledali rezultate svog prirodnog eksperimenta. Chang Shun-Ching prenosi rezultate istraživanja Instituta za promet i komunikacije iz 2007. godine u kojem su analizirali 187 raskrižja na kojima su bili postavljeni odbrojivači. Rezultati ove analize cesta Tajvana u kojoj su sudionici u prometu bili ujedno i sudionici u eksperimentu, poprilično su zanimljivi.

Kod odbrojivača na crvenom svjetlu broj nesreća smanjio se za oko 50 %. U analiziranom razdoblju smrtni slučajevi nisu se dogodili, dok su ozljede pale za 52 %. S druge se strane dvostruko povećao broj nesreća u kojima su se upotrebljavali mjerači vremena na zelenom svjetlu. Na ovim se raskrižjima smrtnost nije povećala, ali broj ozljeda uvećao se za oko 30 %. Na raskrižjima gdje su postavljeni mjerači za zeleno i crveno svijetlo, broj nesreća podigao se za 19 %, dok se učestalost ozljeda povećala za 23 %.

Nakon ove analize, ističe Chang Shun-Ching, potrebno je zakonski uvesti isključivo odbrojivače za crvena svijetla, dok zemlje koje ostavljaju odbrojivače na zelenim svjetlima to rade na svoju odgovornost. Pogodite koja zemlja još uvijek upotrebljava odbrojivače na objema vrstama? Nadamo se da nas kolege iz infrastrukture gradova također čitaju i ovim ih putem pozdravljamo te pozivamo na opažanje domaćih raskrižja.

Zašto odbrojavanje na crvenom svjetlu bolje funkcionira?

Jedan od važnih mehanizama zašto tajmer na crvenom funkcionira, jest umanjivanje neizvjesnosti koliko trebamo čekati. Zamislite da dođete na kolodvor koji ne pokazuje kada će doći vlak i/ili koliko će kasniti u dolasku u odnosu na situaciju kada imamo te informacije. Objektivna je situacija jednaka - HŽ kasni, no naše ponašanje, emocije i misli mogu biti bitno različite. Odnosno, kako je to rekao Rory Sutherland u svom zanimljivom TED Talku:

"Ljutnja na cesti (takozvani road rage), nestrpljivost i opća iziritiranost značajno su smanjeni kada možete vidjeti koliko morate čekati."

Primjenu ovog principa vidimo ne samo na kolodvorima i semaforima, nego i u čekaonicama bolnica, u bankama i poštama. Ako i vi vidite mjesto za implementaciju ovog principa, svakako ju potičemo.

Predobro da bude istinito?

Čak i s crvenim svjetlom postoje istraživanja koja ukazuju na određene rizike. Naime, opažanja i mjerenja koja su provedena u različitim gradovima, donose rezultate koji su međusobno kontradiktorni jedni drugima. Tako su Devalla i suradnici (2015) uočili kako odbrojavanje smanjuje broj prolazaka kroz crveno, ali povećava brzinu kojom auti prolaze kroz raskrižje. Nasuprot ovog istraživanja iz Indije, Long i suradnici (2011) u Kini opažaju povezanost između odbrojivača i povećanja prekršaja prolaska kroz crveno svjetlo.

Čini se da je u ponašanje vozača uključen ogroman broj faktora. Istraživači Lum i Halim (2006) identificirali su jedan od njih - vrijeme. U njihovu istraživanju smanjio se broj prekršaja prolaska kroz crveno mjesec i pol nakon postavljanja odbrojivača. Nakon sedam i pol mjeseci ovaj je efekt nestao i broj prekršaja vratio se gotovo na istu razinu.

Efekti koji su potencijalno jako važni, a nisu uzeti u obzir, jesu kultura i uobičajeno ponašanje vozača. Ponašanje vozača u Hrvatskoj i onih u Indiji, Kini ili Tajvanu mogu se značajno razlikovati. Neki od vas primijetit će kako se stil vožnje razlikuje i između gradova pa su tako (prema stereotipima) vozači oprezniji čim primijete splitske tablice ili iz manjeg grada dođu u zagrebački promet. U skoroj budućnosti nadamo se analizi s domaćih prostora i evaluaciji ovog rješenja, a do tada - vozite sigurno!

"Hej, činiš se kao zanimljiva osoba. Može jedno pitanje?" - sve što trebate znati o mrežnom marketingu

Foto: Canva/Unsplash