Instagram i mentalno zdravlje - što kažu istraživanja i stručnjaci?

Ako ne upotrebljavate Instagram, upotrebljava ga većina (uglavnom mladih) ljudi i tinejdžera koje poznajete. Neki od njih na ovaj su članak kliknuli baš iz prostranstava našeg Instagram profila. Iako je užasno rasprostranjen i naveliko korišten, prolazi li Instagram ispod radara racionalnom upravljanju našim vremenom, pažnjom i ponajviše, brizi o mentalnom zdravlju?

Naravno, lako je reći "Da." ili "Sve su društvene mreže zlo.", no to bi bila pretjerana simplifikacija problematike, više vođena stavom o društvenim mrežama umjesto podacima. S druge strane, uz takvu retoriku lako možemo reći "Ok, neka su." i nastaviti s ponašanjem kao i do sada. Stoga ćemo u ovom članku pregledati važna istraživanja i druge nalaze vezane za Instagram te razmotriti odgovornije korištenje ove naizgled bezazlene aplikacije.

Prenosimo u cijelosti tekst Maria Zulića s portala nepopularna.org.

Najgore od lošeg?

U Velikoj Britaniji istraživanje iz 2017. godine obuhvatilo je 1479 osoba u dobi od 14 do 24 godine te je uspoređivalo psihološke posljedice korištenja pet velikih društvenih medijskih platformi: Facebook, Instagram, Snapchat, Twitter i YouTube.

Zaključeno je da je YouTube bio jedina platforma s pozitivnim ukupnim ocjenama na temelju 14 mjera vezanih uz zdravlje i dobrobit, dok su ostale platforme imale negativne ocjene, pri čemu je Instagram imao najnižu ocjenu. Istraživanje je prepoznalo neke pozitivne učinke Instagrama, kao što je izražavanje sebe i vlastitog identiteta te osjećaj zajednice, ali je utvrdilo da su ovi pozitivni učinci nadmašeni negativnim utjecajem, posebice na san, sliku tijela i "strah od propuštanja" (eng. fear of missing out / FOMO). Ocjene koje je Instagram dobio, možete vidjeti u slikovitom prikazu preuzetom iz izvješća istraživanja.

Prikaz ujednačenih prosječnih rezultata Instagrama na 14 mjera uključenih u opisano istraživanje

Instagram, #Instasad?

O brojnim načinima na koje su društvene mreže posebno dizajnirane da vam zaokupe pažnju, već smo pisali u svom osvrtu na dokumentarni film Social Dilemma koji i dalje preporučujemo, no što kažu istraživanja o učincima korištenja Instragama?

Istraživanje koje su proveli Sherlock i Wagstaff (2018) na 129 mladih žena (18 - 35 godina) donosi zanimljive nalaze o povezanosti korištenja Instagrama i različitih psiholoških varijabli. Sudionici koji su češće upotrebljavali Instagram, također su imali više depresivnih simptoma, niže samopoštovanje, više razine anksioznosti te su bili manje zadovoljni vlastitim izgledom.

Iako smo u psihologiji jako oprezni oko zaključivanja o uzročno posljedičnim vezama, rezultati istraživanja Hunta i suradnika (2018) pokazali su da takve veze zaista postoje. Nakon ograničenja korištenja društvenih mreža na 10 minuta dnevno po društvenoj mreži, eksperimentalna grupa pokazala je zanimljive promjene na mjerenjima kroz tri tjedna. Sudionici su imali pokazali značajno smanjenje usamljenosti i simptoma depresije u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Istraživanje Lupa i suradnika iz 2015. godine otkrilo je jedan od faktora ovakvih zabrinjavajućih povezanosti. Autori su se bavili povezanošću između frekvencije korištenja Instagrama i simptoma depresije kroz moderatorske efekte negativne socijalne usporedbe i broja stranaca koje osoba prati na Instagramu, odnosno broja osoba koje pojedinac prati na Instagramu, a ne poznaje u stvarnom životu. Uzorak je činilo 117 sudionika, od kojih je 84 % žene između 18 i 29 godina. Rezultati su pokazali negativnu povezanost korištenja Instagrama sa psihološkom dobrobiti kod onih sudionika koji su pratili više stranaca na Instagramu, dok je kod onih koji su pratili manje stranaca, povezanost bila pozitivna.

Moguće objašnjenje ovog rezultata vjerojatno vam se i samima javlja u glavama, a to je da je puno lakše imati iskrivljenu sliku o nekome ako ga "poznajemo" isključivo preko sadržaja na Instagramu. Sadržaja koji često prikazuje nerealnu sliku života tih ljudi te u kojem su fotografije značajno uređene kako bi pojedinci izgledali "privlačnije".

Drugim riječima, kroz ružičaste naočale gledamo (često) umjetno stvorene trenutke ljudi koji izgledaju gotovo savršeno, što dovodi do negativnih socijalnih usporedbi. Zaključak takvih usporedbi jest taj da smo niže na socijalnoj hijerarhiji nego što to zaista jesmo (da imamo manje resursa, da izgledamo lošije, živimo manje kvalitetne ili manje zabavne živote nego drugi), što dovodi do negativnih posljedica za naše mentalno zdravlje. Vogel i suradnici (2014) svojim su istraživanjem pokazali značajnu povezanost čestog korištenja Facebooka i niskog samopoštovanja koja je posredovana upravo socijalnom usporedbom.

Slika o vlastitom tijelu i Instagram

(Ne)zadovoljstvo vlastitim izgledom važna je tema kod korištenja Instagrama jer su adolescenti jako svjesni svog tijela u razvoju te su u razdoblju kada mnogi od njih razvijaju poremećaje hranjenja i nezdrav odnos prema vlastitom tijelu zbog poruka koje primaju iz okoline. Instagram u ovom kontekstu, kao što možete pretpostaviti, ne pomaže.

Neki su slučajevi pokazali kako je minimalna akcija korisnika (npr. guglanje dijete ili lajkanje videa vježbanja) dovoljna da im se feed ispuni videima i fotografijama usmjerenim na prehranu i vježbanje. Videima i fotografijama koji su često pretjerani, uređeni ili jednostavno lažni. Nedugo nakon toga Instagram se morao javno ispričati jer su predlagali sadržaj gubljenja kilograma osobama s poremećajima hranjenja. Osim toga, istraga Guardiana iz 2019. godine pronašla je tisuće (#)hashtagova i računa koji promiču anoreksiju uključujući dnevnike gubitka težine, zabrinjavajuće slike i komentare o ciljnim težinama, uz pozive uznemirenim korisnicima da "ne prijave sadržaj", nego "samo blokiraju profil" kako bi se izbjeglo uklanjanje sadržaja.

Kako ne bismo posezali samo za stranim nalazima, zanimljivo istraživanje provele su Ćudina i Kuterovac Jagodić (2019) na hrvatskim srednjoškolcima. U istraživanju su promatrali, između ostaloga, odnos simptoma depresivnosti, samoobjektivizacije i korištenja Instagrama. U ovom kontekstu pod samoobjektivazicijom podrazumijevamo opseg u kojem osoba neprekidno nadgleda svoje tijelo i promatra ga iz perspektive treće osobe, osjeća sram ako tijelo ne odgovara nametnutim kulturalnim standardima te vjeruje da ljudi mogu utjecati na svoj izgled.

Rezultati pokazuju kako djevojke u odnosu na mladiće učestalije upotrebljavaju Instragam, pokazuju više simptoma depresije i višu razinu samoobjektivizacije. Nadalje, viša razina samo-nadzora i srama zbog izgleda tijela bili su prediktori izraženijih simptoma depresije kod adolescenata oba spola. Zanimljivo je da su samo-nadzor i sram zbog tijela bili medijatori povezanosti korištenja Instagrama i depresije. Odnosno, možemo reći da su na jedan način objasnili vezu između korištenja Instagrama i simptoma depresije.

Ovo nisu izolirani slučajevi

Spomenuti nalazi nisu izolirani slučajevi "nekih tamo" tinejdžera. Kao što smo pokazali, društvene mreže utječu na djecu, tinejdžere i mlade ljude oko nas. Iako postoje pozitivne strane korištenja Instagrama, opisani nalazi upozoravaju nas na iznimno sklizak teren. Teren koji su vlasnici ove aplikacije, tvrtka Meta, svjesni i koji rade premalo (ili ništa) kako bi učinili svoje aplikacije sigurnijima za korištenje.

Slikoviti prikaz razine ovih problema akcije su koje se poduzimaju u SAD-a. U listopadu 2023. godine 41 savezna američka država pokrenula je pravne postupke protiv tvrtke Meta. Državno tužilaštvo čak 33 savezne države podnijelo je zajedničku tužbu zbog zabrinutosti o ovisnosti o Instagramu i njegovom utjecaju na mentalno zdravlje mladih ljudi. Jedan od razloga tužbe bile su i informacije koje je na svjetlo dana iznijela zaposlenica tvrtke Meta Frances Haugen, postavši tako jedna od važnijih zviždačica posljednjih godina. Haugen je u rujnu 2021. godine počela javno iznositi nalaze internih istraživanja tvrtke koja su pokazala da je Meta (tada Facebook) svjesna štetnih učinaka svojih platformi, ali je prioritet dan profitu umjesto sigurnosti korisnika.

Haugen je otkrila kako je Meta svjesna da njihovi algoritmi potiču širenje mržnje, dezinformacija i nasilja. Također je otkrila da je Meta znala da Instagram ima štetan utjecaj na mentalno zdravlje mladih (naročito tinejdžerica), ali je tu informaciju držala u tajnosti. Informacije koje je podijelila Frances Haugen, izazvale su veliku pozornost javnosti i niz kritika na račun Facebooka. Jedna od posljedica ovog slučaja jest taj da je u Europskoj uniji pokrenut postupak protiv Facebooka zbog kršenja zakona o zaštiti privatnosti. Meta je navodno počela mijenjati svoje algoritme kako bi smanjili širenje štetnog sadržaja.

Što napraviti?

S obzirom na to da korištenje Instagrama ima i neke pozitivne posljedice koje smo ranije spomenuli, teško je zamisliti da ćemo svi odjednom prestati s korištenjem ove društevene mreže. Ipak, postoji niz načina da umanjimo negativne posljedice o kojima smo pisali u članku. Prije svega moramo biti svjesni da je kod ovih "besplatnih" aplikacija glavna valuta naše vrijeme i pažnja. Zbog toga su kreirani algoritmi koji će nas zadržati tamo što dulje i protiv njih se moramo aktivno boriti.

Jedan je od načina uključivanje podsjetnika u postavkama Instagrama da smo na aplikaciji već neko vrijeme. Ako u izborniku otvorite "Your Activity" i "Time Spent", ne samo da ćete vidjeti koliko vremena u prosjeku provodite na Instagramu nego ćete moći i uključiti podsjetnik koji će vam reći da ste na aplikaciji već 10, 20 ili 30 minuta. Osim toga, možemo postaviti i podsjetnik na dnevni limit vremena provedenog na Instagramu koji ne želimo prijeći. Prema preporukama dnevni limit za društvene mreže trebao bi biti 30 minuta. Vrijeme provedeno na društvenim mrežama nikako ne bi trebalo prelaziti 2 h dnevno.

Možemo smanjiti broj nepoznatih ljudi koje pratimo te općenito birati pozitivniji sadržaj koji će krasiti naš feed. Potrebno je biti kritičan prema "savršenim životima" i trendovima Instagrama i podsjetiti se da stvarni život izgleda drugačije od onoga što promatramo na mrežama. Na ovaj način možemo ublažiti socijalne usporedbe.

Isključenje notifikacija Instagrama (i drugih društvenih mreža) može pomoći da nas obavijesti ne ometaju u obavljanju drugih aktivnosti, što je nešto što iz vlastitog iskustva možemo reći da smanjuje provedeno vrijeme na Instagramu. Naravno, možete se i prisjetiti nalaza opisanih u ovom članku te povremeno vratiti se na njega. Društvene mreže tek pokazuju svoje prave posljedice, ali rezultati dosadašnjih istraživanja jasno ukazuju na potrebu za odgovornim korištenjem, kao i na to da tvrtke iza ovih aplikacija ne mare za naše mentalno zdravlje o kojem zato posebno moramo brinuti sami. Iako se u članku nismo fokusirali na razvoj ovisnosti o društvenim mrežama, već o upotrebi općenito, ona je itekako naša stvarnost te zabrinjavajuća posljedica do koje prekomjerno korištenje društvenih mreža može dovesti.

Izvor: Nepopularna psihologija

Foto: Canva / Pexels