Glazba kao medij koji ljudima pomaže u suočavanju s emocijama
Glazba je pronađena u svim do sada poznatim kulturama te varira kako kroz vrijeme, tako i kroz mjesta. Bez obzira na varijacije koje se javljaju kroz vrijeme i kulturu, glazba je univerzalan fenomen te neizbježan dio ljudske svakodnevice. Kao sastavni dio ljudskog života razumljivo je da glazba ima utjecaj na ljude i na određene psihološke funkcije. Tako, primjerice, potiče komunikaciju, pospješuje emocionalno zbližavanje kao i razvoj grupnog identiteta, ima svrhu samoregulacije emocija, raspoloženja i afekata, aktivira brojne kognitivne procese te pospješuje pamćenje i mišljenje (Hallam, 2001; Mrkela, 2015).
Prenosimo u cijelosti tekst Lore Pavlović s portala nepopularna.org.
Glazba je vrsta medija koji pomaže ljudima u suočavanju s emocijama i na neki način reducira stres, odnosno pomaže im da se opuste prije, za vrijeme ili nakon neke stresne situacije. Glazba za opuštanje može biti meditacijska glazba, klasična glazba, chill out glazba, ambijentalna glazba, a postoje i brojne druge vrste te žanrovi. Svaka osoba ima svoje osobne preferencije i stil koji joj odgovara te prema tome bira one tonove koji će dovesti do osjećaja opuštenosti, otpuštanja stresa i negativnih emocija.
Reakcije ljudi ovisno o vrsti glazbe koju slušaju
Efekti anksioznosti i stresa na ljudsko zdravlje veliki su problem, a u novije su vrijeme sve više poznati, stoga se pokušava pronaći način za uspješno suočavanje s istima. Iz tog razloga Labbe, Schmidt, Babin i Pharr (2007) eksperimentalno su pokušali istražiti kakav utjecaj na razinu stresa kod pojedinaca ima izloženost heavy metal glazbi, klasičnoj glazbi, glazbi po vlastitom izboru i tišini. Na uzorku od 56 ispitanika rezultati istraživanja pokazali su kako pojedinci izloženi klasičnoj glazbi i glazbi po vlastitom izboru doživljavaju značajno smanjenje subjektivne razine stresa i anksioznosti i povećanu opuštenost za razliku od pojedinaca izloženih tišini i heavy metal glazbi.

Preuzeto iz Labbe, Schmidt, Babin i Pharr (2007)
Najveće smanjenje razine stresa i najveću opuštenost nakon slušanja glazbe doživjeli su upravo oni koji su slušali glazbu po vlastitom izboru. Istraživači to objašnjavaju činjenicom da kada pojedinci sami biraju glazbu, imaju veći osjećaj kontrole što može imati pozitivan utjecaj na njihovo emocionalno stanje. Praktične implikacije ovog istraživanja pokazali su Bradt, Dileo i Potvin (2013) koji su napravili meta-analizu utjecaja glazbe na smanjenje stresa kod srčanih bolesnika. U meta-analizi obuhvaćeno je 1369 ispitanika te je utvrđeno kako se uistinu razina stresa smanjuje prilikom slušanja glazbe, a najznačajnije opuštanje osjete upravo oni koji su slušali glazbu po vlastitom izboru.
Autor: Nepopularna psihologija
Koji je vaš omiljeni ritual vikendom? Evo zašto se dobro osjećamo dok ih prakticiramo!
Foto: Unsplash
- Pripremila:
- Ženski RecenziRAJ
- Tagovi:
- Prikaži

Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice