Australija je rekla "dosta": je li ovo konačno korak prema zdravijem odrastanju mladih?
Australija je od 10. prosinca 2025. postala prva država na svijetu koja je u potpunosti zabranila korištenje društvenih mreža osobama mlađima od 16 godina. Ova je odluka odmah izazvala snažnu pozornost javnosti, ne samo u Australiji, nego i diljem svijeta. Vlada najavljuje da joj je cilj zaštititi djecu, a mnogi se pitaju koliko će takva promjena utjecati na svakodnevni život mladih.
Što točno donosi nova zabrana?
Novi zakon odnosi se na sve mlade koji redovito borave u Australiji što uključuje i djecu stranih državljana s privremenim vizama, poput međunarodnih učenika. Oni koji u državi borave samo kratko vrijeme, neće imati poteškoća s pristupom svojim računima, no za sve ostale vrijede nova pravila. Platforme su već najavile da će morati provjeravati dob korisnika, a računi bi mogli biti deaktivirani ako se utvrdi da se korisnik nalazi u Australiji duže vrijeme.
Obuhvaćene su najpopularnije platforme – Instagram, Facebook, TikTok, YouTube, X i Snapchat – a vlada najavljuje da će se popis prilagođavati kako nastaju nove aplikacije i kako mladi prelaze na druga digitalna mjesta.
Zašto Australija ide ovako daleko?
Vlada ističe da je glavni cilj zaštita mentalnog i fizičkog zdravlja djece. Sve je više izvještaja o poteškoćama sa spavanjem, smanjenoj koncentraciji i osjećaju tjeskobe kod mladih koji provode mnogo vremena na društvenim mrežama.
Premijer Anthony Albanese poručio je da je ponosan na novi zakon te da smatra kako će ovakva mjera pomoći stvaranju sigurnijeg okruženja za djecu. Prema podacima neposredno prije zabrane, čak 86 % djece u dobi od osam do petnaest godina svakodnevno je upotrebljavalo društvene mreže.
Reakcije mladih i stručnjaka
Dojmovi su podijeljeni. Jedni tvrde da će se djeca više družiti uživo i rjeđe biti izložena štetnim sadržajima, a drugi upozoravaju na mogućnost da se mladi okrenu nereguliranim dijelovima interneta gdje gotovo da nema nadzora. Dio tinejdžera smatra da su im društvene mreže donijele više dobrog nego lošeg – priliku za povezivanje, učenje jezika, kreativnost i jednostavan razgovor s prijateljima. Po njima bi bolji put bila edukacija, a ne potpuna zabrana.
Bi li ovakva odluka imala smisla i kod nas?
Moram iskreno reći, smatram da bi i kod nas bilo dobro uvesti barem dio ovakvih mjera. Ne mislim na potpunu zabranu, ali strože provjere dobi, bolje postavljanje granica i jasnija pravila definitivno bi pomogla. Sve više roditelja govori o tome koliko im je teško kontrolirati vrijeme koje djeca provode online i koliko je sadržaja neprikladno za njihovu dob. Ako Australija ovime otvara vrata sigurnijem digitalnom prostoru, možda bismo i mi trebali razmisliti o nekoj svojoj verziji takvog sustava.
Zaključak
Pitanje nije samo u tome hoćemo li zabraniti ili dopustiti, nego kako ćemo osigurati da djeca budu zaštićena, a da i dalje imaju prostor za razvoj, komunikaciju i kreativnost. Sve više država prati što će se dogoditi nakon ove odluke pa postoji velika vjerojatnost da Australija neće ostati jedina koja se odlučila na ovako stroge mjere.
Foto: Canva
- Pripremila:
- Jelena Bojanović
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice