Moji su roditelji donijeli odluku zahvaljujući kojoj sam danas živa

Dopuštate li vašem instinktu da vas vodi tijekom donošenja odluka? Moji roditelji zasigurno dopuštaju. Iako često donosimo nagle odluke (ja sam za to pravi primjer), kada je riječ o po život važnim odlukama, definitivno bismo trebali zastati, udahnuti i izdahnuti te smireno razmisliti.

Opipala sam malu kvržicu kod prsnog koša

Imala sam tek sedam godina kada sam na području prsnog koša napipala malu kvržicu. Kako u tim godinama nisam obraćala pažnju na ozbiljnije stvari, tu sam kvržicu zanemarivala nekoliko dana. Bol se s vremenom počela pojavljivati i trpjela sam ju dva, tri dana. Jedne večeri dok sam se tuširala, pokušala sam podići ruku kako bih dohvatila šampon, ali mi bol nije dozvolila. Cijela lijeva ruka kao da je pala, nisam bila više u mogućnosti podići ju.


Mama je oduvijek prva osoba koju zovem kada se osjećam bespomoćno

Na koga vi prvo pomislite kada se nađete u bespomoćnoj situaciji? Meni je mama oduvijek zaštitnik koji mi prvi pada na pamet kad god se nalazim u naizgled bezizlaznoj situaciji. U trenutku osjećaja bespomoćnosti, pozvala sam nju. Pokušala je opipati područje kvržice, podići moju ruku, ali bol je postala nepodnošljiva. Plač se brzo pretvorio u vrisak. Nije nam trebalo mnogo vremena da se pojavimo na hitnoj. Ondje nismo dobili puno odgovora te smo ubrzo poslani u bolnicu u obližnjem gradu. I tada počinje prava drama.

„Imaš najmanje tri tumora.“

Mogu reći da nisam osoba koja pamti situacije iz prošlosti, a često me i prijateljice podbadaju kako imam pamćenje zlatne ribice. Ovih se trenutaka posebno sjećam. Nakon nekoliko pregleda i pretraga u bolnici brzo su donijeli  dijagnozu  - imaš najmanje tri tumora. Naglasili su kako je potrebna brza operacija te da je situacija alarmantna. Ne mogu ni zamisliti kako su se moji roditelji osjećali u trenutku kada su im doktori priopćili ove vijesti.

Moji su roditelji u trenutku šoka s velikom nevjericom gledali u doktora i upitali: „Pa kako je to moguće?“. Nakon kratkog razgovora s doktorom mama je odlučila tražiti drugo mišljenje. Nazvala je svoju prijateljicu koja radi kao medicinska sestra i pitala može li joj preporučiti drugu bolnicu. Već smo sutradan putovali u Zagreb. Vrlo su nas brzo primili te su me pregledali doista detaljno. Imala sam osjećaj da je svaki dio moga tijela u očima liječnika izgledao kao krivac za bol koju trpim. Nakon dva dana ležanja u bolnici stigle su vijesti: „To nije tumor! Ti imaš bakteriju koja se počela gnojiti i da su te u prijašnjoj bolnici operirali, vjerojatno bi se suočila s posljedicama sepse koje bi u tvom slučaju bile smrtonosne.“ 

Miris koji nikada neću zaboraviti

Moji su roditelji od cijelog šoka zaplakali, zagrlili me i zahvalili Bogu. U bolnici su me zadržali punih 12 dana, a od svega navedenog najviše pamtim parfem medicinske sestre koja mi je svako jutro injekcijom zadavala bol, a u tim godinama to je bila bol koja se teško zaboravlja. Jednog smo dana mama i ja šetale trgovinom, a ispred nas bila je žena s identičnim parfemom, mami sam samo rekla: „To je taj parfem!“ Ona me u čudu gledala i rekla: „Kako je moguće da se i dan danas sjećaš tog mirisa?

Ljubav koju vam roditelji pruže - uzvratite duplo

I danas zaplačem kada se sjetim svih ovih trenutaka. Ono što bih voljela istaknuti jest to da su roditelji bogatstvo koje trebamo cijeniti, a svaku ljubav i brigu koju nam pruže, trebamo uzvratiti duplo. Čak i kada mislite da se neke odluke trebaju donijeti brzo, a u njih niste potpuno sigurni - smirite se i razmislite. Ako vam nešto i promakne, to samo znači da nije bilo suđeno.

Nakon 13 godina mučenja pronašla sam pomoć za nepodnošljive menstrualne bolove i potpuno je prirodno

Foto: Pexels

Pripremila:
Doris Humbal

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.