Iskustvo korištenja pomodoro tehnike prilikom učenja - evo kako ju možete prakticirati

Iako sam osoba koja rijetko uzima pauzu kada krene učiti, s vremenom sam shvatila da to dugoročno nije dobra ideja. Prvih par sati uvučem se u gradivo, no onda nakon nekog vremena počinjem gubiti koncentraciju što je posljedica ne uzimanja kraćih pauza. S obzirom na to da u vrijeme ispitnih rokova doslovno nemam vremena za gubljenje koncentracije, odlučila sam isprobati pomodoro tehniku. U kojim bih ju situacijama preporučila, a u kojima ne bih, saznajte u nastavku!

Što je pomodoro tehnika?

Iza ove ideje krije se Francesco Cirillo koji je za vrijeme učenja tražio nešto što će mu pomoći pri povećanju produktivnosti. Tada je u svojoj kuhinji pronašao svog saveznika, tj. mjerač vremena koji je izgledao kao rajčica, od kuda dolazi i naziv tehnike. Cilj ove tehnike nije samo povećati produktivnost, već povećati motivaciju i održati ju, smanjiti tjeskobu povezanu s vremenom, poboljšati način raspodjele zadataka, poboljšati fokus na ono što radimo uz smanjenje prekidanja aktivnosti te brojne druge.

Obično mjerenje vremena ili više od toga?

Ako nikad niste dublje istraživali ovu tehniku, vjerojatno vas asocira na određen broj minuta u kojima se morate fokusirati na aktivnost, no ona je zapravo puno više od toga. Tehnika se zapravo sastoji od pet faza - planiranje (na početku dana), praćenje (tijekom dana) te tri faze koje se izvode na kraju dana u kojoj se ujedinjuju svi podaci o napretku i vizualizacija cilja. Pomodoro tehnika ne mora se izvoditi tijekom cijeloga dana, već se svih pet faza može svrstati u kraći vremenski period, ovisno o tome koliko je potrebno da biste obavili neki zadatak. Drugim riječima, cilj je na početku isplanirati aktivnost i pratiti napredak tijekom dana kako biste tehniku mogli što bolje prilagoditi svojim navikama i potrebama.

Što mi je potrebno kako bih izvela ovu tehniku?

Za izvođenje same tehnike potreban vam je mjerač vremena, no danas na Youtubeu možete pronaći brojne videozapise koji će mjeriti vrijeme umjesto vas, a dostupne su i brojne aplikacije. Uz to bi bilo poželjno napraviti To Do listu prije samog izvođenja svih aktivnosti koju je na kraju dana potrebno ažurirati, tj. označiti što je napravljeno, a što nije. Također možete voditi tablicu u kojoj ćete upisivati koliko vam je ciklusa bilo potrebno za svaki zadatak.

Izvođenje tehnike

Za ovu tehniku jedan ciklus obično traje 30 minuta - 25 minuta fokus je na zadatku, a 5 minuta pauza, međutim vremenski period možete prilagoditi sebi. Jednom kada ga odredite, ne biste trebali smanjivati ga ili produživati između ciklusa (ovi ciklusi nazivaju se još i pomodorosima), tj. trebali biste izbjegavati naviku ''još ću samo par minuta''. U pauzi odvojite misli od zadatka i po mogućnosti napustite prostoriju u kojoj ste proveli provodeći aktivnost kako biste se u potpunosti mogli u tih pet minuta posvetiti svome odmoru. Nakon svakog četvrtog ciklusa (cikluse možete sami pratiti putem tablice za svaki zadatak) uzmite dužu pauzu 15 do 30  minuta, a preporuka je da ni u jednoj pauzi ne razmišljate o produktivnosti u određenim ciklusima, već je to zadatak koji radite u zadnjoj fazi.

Ako ste vodili tablicu, na kraju dana možete analizirati koliko vam je bilo potrebno ciklusa da biste odradili neki zadatak. Samim time kroz vrijeme možete pratiti napredak, npr. prvi tjedan bila su vam potrebna dva ciklusa da naučite određeni broj stranica, dok ste u drugom tjednu već to odradili u jednom ciklusu. Ove tablice mogu vam pomoći odrediti kompleksnost nekog zadatka pa dobijete unaprijed informaciju na koliko ga ciklusa trebate podijeliti. Nakon nekog vremena možete si sami zadati koliko smatrate da vam je potrebno ciklusa za odraditi neki zadatak i onda putem tablica pratiti vaša predviđanja o pojedinom zadatku.

Prekidanje ciklusa 

Osim vaše aktivnosti preporučljivo je pratiti i prekide, tj. kada ste osjetili da vas nešto ometa. Autor ove tehnike navodi da praćenje prekida ne doprinosi samo aktivnosti, već tome da spoznamo hitnost neke situacije. Također navodi da neke prekide poput odgovaranja na poruke možemo prebaciti u sljedeći ciklus kao zadatak, a ne nužno u pauzu.

Osobno iskustvo s pomodoro tehnikom

Najveći problem po pitanju produktivnosti imam tijekom učenja. Ovu tehniku počela sam prakticirati nedavno, no u potpunosti sam ju prilagodila svojim potrebama. Iako još nisam došla do tablica, cilj mi je i njih uvesti u rutinu učenja kako bih mogla sama pratiti koliko mi je ciklusa potrebno za naučiti određeni dio gradiva i samim time u budućnosti bolje isplanirati vrijeme. Ono što mi stvara problem jest to što mi je teško priviknuti se na neko određeno vrijeme. Posebno mi se to događa kada učim predmet koji se ne sastoji od teorije nego od zadataka i onda mi je za svaki zadatak potrebno različito vrijeme da ga riješim, a ne preferiram ih započeti i onda prekinuti pogotovo ako se nadovezuju jedan na drugoga. Upravo zbog toga ovu tehniku više prakticiram kada učim teoriju, a također sam prilagodila svoje vrijeme na 35 minuta (5 minuta pauze), dok ga nekad na početku namjestim i na 40 minuta, ovisno o tome koliko imam motivacije i koliko mi je zanimljivo gradivo.

Moram priznati da sam se iznenadila koliko je pomodoro tehnika zapravo kompleksna kada sam krenula više istraživati o njoj. Smatram da bi savršeno odgovarala ljudima koji žele imati sve isplanirano, a za nas koji ponekad više preferiramo kaos, dosta je teško naviknuti se. U svakom slučaju - upornost se uvijek isplati!

Jeste li isprobali pomodoro tehniku? Znate li još neke tehnike za povećanje produktivnosti?

Koji je vaš omiljeni ritual vikendom? Evo zašto se dobro osjećamo dok ih prakticiramo!

Foto: Pexels

Pripremila:
Ana Maran
Tagovi:

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.