Analiza dugoročnih opcija štednje za mirovinu
Mirovina je tema o kojoj rijetko razmišljamo kada smo mlađi, no planiranje financijske sigurnosti u starosti jedna je od najvažnijih stavki. U Hrvatskoj je mirovinski sustav podijeljen u tri stupa, pri čemu prvi i drugi stup čine državno regulirani oblici štednje, a treći stup dobrovoljan je. Postavlja se pitanje: "Treba li se osloniti isključivo na državni mirovinski sustav ili dodatno ulagati u privatnu mirovinsku štednju?" U ovom članku analizirat ćemo dugoročne opcije i pomoći vam da donesete informiranu odluku.
Kako funkcionira državni mirovinski sustav u Hrvatskoj?
Hrvatski mirovinski sustav temelji se na tri stupa. Prvi stup funkcionira na principu međugeneracijske solidarnosti što znači da radno sposobni građani svojim doprinosima financiraju trenutačne umirovljenike. Ovaj model već sada pokazuje određene slabosti jer je broj radno aktivnog stanovništva u padu, a broj umirovljenika raste. Sve češće čujemo priče o umirovljenicima koji jedva "spajaju kraj s krajem", a primorani su preživljavati s minimalnim mirovinama koje teško pokrivaju osnovne životne troškove.
Drugi stup je obvezna individualna kapitalizirana štednja, gdje se dio bruto plaće uplaćuje na osobni račun u mirovinskom fondu. Iako je ovo korak prema većoj financijskoj neovisnosti, činjenica je da iznosi koji se prikupljaju kroz drugi stup često nisu dovoljni za osiguravanje dostojanstvene mirovine. Treći stup, s druge strane, predstavlja dobrovoljnu štednju gdje građani sami biraju hoće li i koliko novca dodatno ulagati za budućnost. Iako je opcionalan, treći stup sve više postaje neophodan alat za osiguravanje financijske stabilnosti u starosti.
Prednosti i nedostaci oslanjanja isključivo na državni sustav
Oslanjanje na državni mirovinski sustav donosi određene sigurnosti, ali i značajne rizike. Pozitivna strana je što su mirovine osigurane bez obzira na ekonomske promjene, a doprinosi se automatski izdvajaju iz plaće, čime se uklanja potreba za dodatnim angažmanom pojedinca. Također, država svojim regulativama osigurava stabilnost sustava, što može biti utješno za mnoge.
Međutim, realnost je da su mirovinska primanja u Hrvatskoj često niska. Trenutačno prosječna mirovina iznosi tek oko 40-50 % prosječne plaće, što je daleko od dovoljnog za održavanje pristojnog životnog standarda. U prosincu 2024. godine prosječna neto mirovina sveukupnog broja korisnika mirovina (prema Zakonu o mirovinskom osiguranju) iznosila je 625,27 eura, a njezin udio u prosječnoj neto plaći za prosinac 2024. iznosi 45,9 %.Osim toga, sustav je izrazito ovisan o demografiji – sve je manje radno sposobnih građana koji uplaćuju doprinose, dok je broj umirovljenika u porastu. Inflacija također predstavlja ozbiljan problem jer smanjuje realnu vrijednost mirovina. Sve ovo dovodi do zaključka da oslanjanje isključivo na državni sustav nosi značajne financijske rizike u budućnosti.
Zašto razmisliti o privatnoj mirovinskoj štednji?
Sve više financijskih stručnjaka i ekonomista savjetuje građanima da razmotre opciju privatne mirovinske štednje, posebice kroz treći stup. Privatna štednja omogućava pojedincu veću kontrolu nad budućim primanjima, a pritom pruža i dugoročne financijske benefite. Ulaganjem u treći stup, sredstva se ne samo štede već i ulažu, čime mogu ostvariti prinos kroz godine.
Dodatni poticaj i porezne su olakšice koje država nudi onima koji uplaćuju u treći stup. Naime, određeni iznos uplaćen u privatnu mirovinsku štednju može se odbiti od porezne osnovice što u konačnici znači da dio uplaćenog novca možete dobiti natrag kroz godišnji povrat poreza. Također, treći stup omogućuje fleksibilnost ulaganja – moguće je birati između različitih fondova, ovisno o tome koliki rizik ste spremni preuzeti. Najvažnije, privatna štednja osigurava neovisnost o državnom sustavu i omogućuje sigurniju starost bez straha od mogućih reformi ili promjena u mirovinskom sustavu.
Koliko biste trebali uštedjeti privatno za sigurnu mirovinu?
Financijski stručnjaci preporučuju da bi idealna mirovina trebala iznositi između 70 i 80 % vaših sadašnjih primanja što je daleko od stvarne situacije za većinu. Primjerice, ako trenutačno zarađujete 1 500 eura, cilj bi bio osigurati barem 1 050 eura mjesečno kada odete u mirovinu. S obzirom na to da državni sustav često ne osigurava ni polovicu tog iznosa, privatna štednja postaje ključan alat za očuvanje životnog standarda u starosti.
Ono što je važno naglasiti jest da čak i manje mjesečne uplate u treći stup tijekom vremena mogu značajno narasti zbog efekta složenog kamatnog računa. Drugim riječima, što ranije počnete štedjeti, to će vaša buduća mirovina biti veća - čak i ako iznos koji izdvajate nije velik.
Moje osobno razmišljanje o mirovinskoj štednji
Kao mlada zaposlena osoba koja planira ostati u Hrvatskoj sve češće razmišljam o opciji trećeg mirovinskog stupa. Svakodnevno čujem priče o umirovljenicima koji s mirovinama jedva preživljavaju i ne želim se jednog dana naći u sličnoj situaciji. Činjenica je da danas živimo dulje i da će buduće generacije imati još veći pritisak na mirovinski sustav. Iako privatna mirovinska štednja zahtijeva dodatan financijski angažman, čini mi se kao jedan od najboljih načina da osiguram sigurnost u starosti. Pitanje koje si sve češće postavljam nije: "Mogu li si priuštiti izdvajanje za treći stup?", već "Mogu li si priuštiti da ga nemam?"
Zaključak
Oslanjanje isključivo na državni mirovinski sustav nosi značajne financijske rizike, prvenstveno zbog niskih mirovinskih primanja i nesigurnosti uzrokovane demografskim promjenama. Privatna mirovinska štednja nudi veću sigurnost, fleksibilnost i mogućnost značajnijeg kapitala u starosti. Ako želite uživati u financijski stabilnoj mirovini i zadržati životni standard, kombinacija državne mirovine i privatne štednje može biti najbolja odluka. Budućnost možda nije odmah pred vratima, ali ono što danas učinite može uvelike utjecati na kvalitetu vašeg života u starosti.
Foto: Canva
- Pripremila:
- Jelena Milić
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice