Što je post-COVID sindrom - liječnica savjetuje kako postupiti ako prepoznate neki od simptoma

Sve što znamo o ovom virusu na klimavim je nogama. Mnogima se čini kako jedan mjesec znamo sve o virusu, potom se pojavi novi soj i sve naše znanje kao da padne u vodu. Ipak, možemo reći da u većini slučajeva ova bolest ima benigni tijek, no ponekad nas iznenadi i vrati se u obliku post-COVID sindroma.

 

Prema trenutačno dostupnim informacijama, dugotrajne posljedice ima između 10 % i 30 % odraslih osoba zaraženih koronavirusom. Nekoliko istraživanja pokazalo je da post-COVID sindrom postoji kao pojam i kod djece koja imaju različite i nekonzistentne rezultate. Rezultati studije iz Italije (objavljeni u The Journal of Medical Association) upozoravaju da je dva mjeseca nakon prvih simptoma koronavirusa svega 12,6 % osoba bilo bez ikakvih simptoma, 32 % ispitanika imalo je jedan do dva simptoma, a njih 55 % imalo je tri i više simptoma. Najčešći simptomi akutnog COVID-19 virusa slični su gripi i/ili prehladi pa se javljaju umor, kašalj, visoka temperatura, bolnost kostiju i mišića, otežano disanje. Ako simptomi traju između 4 do 12 tjedana, govorimo o produljenom simptomatskom COVID-19 virusu. Simptomi koji se javljaju nakon 12 tjedana spadaju u post-COVID sindrom. Neki su od najčešćih simptoma koji traju dulje od 12 tjedana umor, kratak dah, bol u prsima, kašalj, emocionalne posljedice.

 

Umor

Uočeno je kako razina energije varira iz dana u dan. Nekad nam se čini da bismo mogli pomicati planine, a nekad jedva da imamo snage ustati iz kreveta. Važno je prilagoditi aktivnosti trenutačnom stanju čime ćemo uštedjeti energiju. Savjetuje se organizirati dnevnu rutinu tako da se sve obaveze obave dok još imamo energije, odnosno da bismo dan proveli uz što manje trošenja fizičke snage. Tijekom obavljanja zadataka razmišljajte o pravilnom disanju. Nemojte zbog ovog simptoma u potpunosti zanemariti obaveze, ostanite aktivni. Na taj si način također pomažete podići razinu energije.

 

Kratak dah

Može se opisati i kao nedostatak zraka ili pak kratak dah, a česti je simptom koji se zadržava dulje od 12 tjedana od zaraze virusom. Vježbe disanja i podignuti položaj (dva ili više jastuka ispod glave) osnovne su mjere koje mogu pomoći u ovom slučaju.

Bol u prsima

Postoji više različitih bolova u prsima koje se javljaju u sklopu post-COVID sindroma. Nespecificirana bolnost u prsima može se pojaviti bilo gdje u prsnom košu, može biti tupa ili oštra te različite duljine trajanja. Uzrok ove boli najčešće ostane nepoznat. Mišićno koštana bol ograničena je na manje ili veće područje koje zahvaća određeni mišić. Pleuritična bol ostaje kao posljedica upale plućne ovojnice, odnosno pleure te se pojačava prilikom kašlja, dubokog udaha ili pak pokreta prsnog koša. Anginozna bol javlja se zbog suženja ili blokade srčanih krvnih žila. Miokarditis i upala srčanog mišića moguće su komplikacije tijekom infekcije COVID-19. Jedno istraživanje na odraslim pacijentima koji su netom preboljeli infekciju opisuje pojavu miokarditisa kod čak 60 % pacijenata, bez obzira na težinu bolesti tijekom infekcije. Simptomi miokarditisa uključuju bol u prsima, dispneju, iregularnu srčanu akciju slabost. Djeca i mladi u kojih se ti simptomi javljaju dulje od šest mjeseci trebaju kompletnu kardiološku obradu, osobito prije povratka sportskim aktivnostima. U oporavku od koronavirusa najčešće se javljaju nespecifična i mišićno-koštana bol u prsima.

 

Kašalj

Najčešće se opisuje kao suhi, nadražajni kašalj, dok je tijekom same akutne faze nerijetko i produktivan. U slučaju suhog kašlja može pomoći uzimanje tekućine (topli napitci poput čaja ili limunade) i udisanje pare (inhalacije). Preporuka je da se kod djece starije od 6 godina u situacijama gdje postoji dugotrajni kašalj naprave plućni funkcionalni testovi. U djece koja osjećaju zaduhu pri tjelesnim aktivnostima, preporučuje se kardiološka obrada zbog rijetke, ali moguće komplikacije krvnih ugrušaka.

 

Anosmija – nemogućnost osjeta mirisa

Smatra se da čak jedno od četvero djece i mladih (u dobi od 10 do 19 godina) nakon infekcije ima problema s mirisom. Ovo se može negativno odraziti na apetit, zadovoljstvo i raspoloženje. Također, gubitak njuha kao zaštitnog mehanizma može biti dodatni rizični činitelj. Osim strpljivog čekanja na oporavak živčanih vlakana koja vode osjet mirisa do njegovog centra unutar središnjeg živčanog sustava, ne postoji način na koji bi se mogao povratiti osjećaj mirisa.

Koje pretrage mogu biti korisne ako ste preboljeli koronu? 

Kako bismo mogli isključiti neka od povezanih stanja s post-COVID sindromom, potrebno je učiniti neke od pretraga. Za početak se radi o laboratorijskim pretraga u vidu kompletne krvne slike (KKS) i diferencijalne krvne slike (DKS) uz koagulacijske pretrage u koje spadaju protrombinsko vrijeme (PV), aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme (APTV), fibrinogen, D-dimeri te biokemijska analiza. Potom se čini specijalistički pulmološki pregled koji uključuje perkusiju i askultaciju pluća, ispitivanje plućne funkcije (spirometrija, spirometrija s bronhodilatatorom i sl.). Ako su dominantni simptomi anginozne boli, tada je dobro učiniti i specijalistički kardiološki pregled koji uključuje askultaciju srca, mjerenje krvnog tlaka i pulsa, UZV pregled srca te dodatne pretrage kao što je N-terminalni prohormon B-tipa natriuretskog peptida (NT-proBNP). Od slikovnih pretraga dovoljno je napraviti standardni RTG snimak srca i pluća, a može se učiniti i detaljniji prikaz pomoću MSCT-a pluća. Neke od promjena koje nastaju na plućima u tijeku akutne faze same bolesti trajne su (primjerice ožiljkaste promjene) te će ostati tijekom cijeloga života.

Vrijeme koje je potrebno za potpuni oporavak od COVID-19 infekcije varira od osobe do osobe, a ovisi i o samoj težini akutne faze infekcije. Što je sama bolest bila teža, to je i dulje vrijeme oporavka. Zanimljivo je da se post-COVID sindrom ne događa samo osobama koje su preboljele teži oblik COVID-19, već se često viđa i kod osoba koje su imale blagi oblik bolesti. Zbog svega navedenog, zdravstveni sustavi širom svijeta, a tako i u Hrvatskoj, počeli su formirati multidisciplinarne timove koji će skrbiti o bolesnicima s post-COVID sindromom i omogućiti im cjelovitu dijagnostičku obradu, pravovremenu prevenciju komplikacija i optimalno liječenje.

Jeste li preboljeli koronu i zapazili neki od simptoma?

Sve nedoumice oko COVID-19 cjepiva - odgovori liječnice na najčešća pitanja

 

Foto: Canva

Tagovi: