Sve više mladih muči se s pronalaskom posla - kako ih možemo podržati?

Karijera je dio života koji nas frustrira i ispunjava u isto vrijeme. Ponekad nemamo kontrolu nad izborom kolege ili nadređenog, no taj isti posao može biti dio smisla i doživljaja samih sebe kao kompetentnih pripadnika društva. Mnogi veliki "karijerni igrači" love upravo to - doživljaj smisla kroz karijerni put. Trenutne prilike u svijetu mladima sve više otežavaju karijerne početke "na vrijeme". Nazivani su lijenima i nesposobnima (ili je to pak diskurs za mlade od pamtivijeka?), no oni koji rade s mladima, upoznati su s izazovima njihovog zapošljavanja i jako dobro znaju da riječ "lijenost" nimalo ne opisuje uzrok ovih zbivanja.

Prenosimo u cijelosti tekst Davora Dubravića s portala nepopularna.org.

Mladi nekad i danas

Današnje mlađe generacije, kao i svaku generaciju do sada, predstavljaju specifične karakteristike. Razlike između generacija neminovne su pa je također za očekivati i da se generacije na neki način neće razumjeti. Ljudi, sasvim prirodno, polaze od sebe i svojih uvjeta odrastanja kada se upuštaju u uspoređivanje i prosuđivanje. Osobe rođene u godinama nakon 2. svjetskog rata, odrasle su u svijetu koji se oporavljao od ratnih zbivanja. Stopa rađanja povećala se u mirnom postratnom razdoblju diljem svijeta, zbog čega se ljudi rođeni u tom periodu (1945. – 1964.) nazivaju baby boomerima. Nakon njih, u razdoblju od 1965. do 1981. godine, rađa se generacija X, specifična po marljivosti, racionalnosti i generalnom optimizmu – za većinu svijeta ovo je bilo mirno razdoblje koje je najavilo skorašnju tehnološku revoluciju. Pojava revolucije obilježena je i pojavom milenijalaca (poznata i kao generacija Y), rođenih od 1981. do 1996. godine. Ovo je prva generacija koja se dosta rano u svom životu susrela s tehnologijom, a časopis Time ih je nazvao i "ja-ja-ja" generacijom.

U usporedbi s generacijom Z (1997. - 2012.), milenijalci su "doselili" u doba tehnologije. Generaciju Z obilježilo je sveprisustvo interneta koji za ovu generaciju od rođenja zahvaća sve aspekte njihovog života – tijelo, zdravlje, hobije, školu, odnose i slično. Zato nije neobično da mlade osobe češće vide karijeru na internetu kao privlačnu opciju (npr. kroz influencing ili streaming sadržaja). Mlađe generacije odrasle su s vjerovanjem da mogu postati "što god požele", no s ovim optimizmom sukobili su se veliki događaji: ekonomska kriza 2008. koja je posebno pogodila južne dijelove Europe (i Hrvatsku), COVID-19 pandemija i brojna nova ratna zbivanja koja su samo nadodala na opći osjećaj nesigurnosti za budućnost. Ova zbivanja odvijaju se za vrijeme formativnih godina najmlađih generacija. Negativni povijesni događaji od kojih je sve teže dobiti predah uslijed hiperrasprostranjenosti informacija, unijeli su određenu nesigurnost u većinu nas što je zasigurno odigralo ulogu u tome da mlađe generacije imaju znatno više psihičkih teškoća i / ili nam spomenute teškoće više ne promiču kao prije.

Posao i mentalno zdravlje

Puno ljudi o poslu priča kao o najgorem neprijatelju za mentalno zdravlje. To će sigurno reći ljudi koji sagorijevaju na poslu (ulažu vrijeme i trud značajno iznad svojih kapaciteta i time si narušavaju tjelesno i mentalno zdravlje) i / ili ljudi koji doživljavaju mobbing (zlostavljajuće ponašanje od strane kolega) na poslu. Iako neka rješenja postoje, radni doživljaji i kolege s posla česta su tema na savjetovanju - ljudima je važno da im poslovno okruženje bude ugodno i podržavajuće.

Međutim, radno mjesto može imati veliki potencijal za pozitivne ishode mentalnog zdravlja. Posao može biti izvor samopouzdanja i doživljaja vlastite vrijednosti. To je prilika za karijerno napredovanje, a za neke je ljude i rijetka prilika za socijalizacijom. Razmjena nekoliko ugodnih riječi ima potencijal pomoći, čak i ako ne razgovarate o nekoj važnoj temi niti s nekim odviše bliskim. Također, svaki će posao zahtijevati barem nekakav kognitivni napor što može puno značiti starijim zaposlenicima budući da korištenje kognitivnih vještina djeluje povoljno na odgađanje nekih neželjenih kognitivna stanja poput demencije.

S druge strane, prema istraživanju Mokona, Yohannes i Ayano (2020), slabiji ekonomski uvjeti i nezaposlenost u mlađoj odrasloj dobi povezuje se s češćom depresijom. U studiji također navode i da je rizik za razvojem depresije gotovo dvostruko veći kod mladih koji nemaju kvalitetnu društvenu potporu te kod onih mladih koji često konzumiraju alkohol. Jedno drugo istraživanje pokazuje kako duljina nezaposlenosti predviđa težinu psihičkih teškoća. Koliko god da je posao, izgleda, važan aspekt ljudskog iskustva, neki ljudi iz raznih razloga nailaze na velike teškoće u započinjaju svog karijernog puta.

Što znači "NEET"?

Zbog sve većeg broja mladih koji se muče s pronalaskom posla, generirao se novi pojam - NEET, a odnosi se na mlade od 15 do 29 godina koji nisu u radnom odnosu i nisu ni u kojem obliku edukacije (NEET = Not in Education, Employment and / or Training). Posebni su po tome što su često dulje vrijeme isključeni iz tržišta rada pa su i teže zapošljivi te slabije motivirani zbog čestih neuspjeha. Iako se radi o prilično heterogenoj skupini mladih, javljaju se u sve većem broju diljem svijeta, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju.

Mentalno zdravlje na još je jedan način povezano s pripadnošću NEET skupini - psihičke teškoće i zlouporaba supstanci u mlađoj dobi predviđaju pripadnost NEET-u kada osoba završi školovanje. Radi se o obrascu iz kojeg je teško izaći, gdje nezaposlenost nepovoljno djeluje na mentalno zdravlje, a narušeno mentalno zdravlje otežava radnu motivaciju. Zbog toga se posvuda (i u Hrvatskoj) provode projekti različitih naručitelja usmjereni na NEET populaciju čiji je cilj integrirati ovu skupinu u tržište rada. Stručnjaci koji rade s NEET populacijom, odvajaju vrijeme za razgovor o motivaciji te drugim svojstvima i životnim prilikama koje mogu biti važne za pronalazak posla.

U naizgled beskrajnom ciklusu obeshrabrosti i nedostatka posla teško je započeti ili nastaviti karijerno putovanje. Manjak razumijevanja i empatije društva očit je kroz komentare: "Da želi raditi, mogao bi raditi.", "Mladi su samo lijeni." i slično. Često znamo pripisivati uzroke nekog "nepoželjnog" stanja ili ponašanja samoj osobi (češće nego kada se radi o nama) i lako zaboravimo da ne znamo cijelu priču. Povremeno se trebamo podsjetiti da ne možemo sasvim razumjeti tuđe iskustvo, ali je osnažujuće ako pokažemo zanimanje za njega bez osude.

Kako biti tu za NEET populaciju?

Za kraj nudimo nekoliko savjeta kako možete pomoći nekome tko se muči s pronalaskom posla (ili voljom za time):

  • Ohrabrite osobu ili joj pomozite da istraži projekte udruga, zavoda za zapošljavanje i drugih povezanih institucija koje su usmjerene na mlade nezaposlene. Mogu uključivati tečajeve za deficitarna karijerna zanimanja, karijerno savjetovanje, pomoć u pronalasku posla i slično.

  • Ohrabrite osobu da se javi stručnjaku za mentalno zdravlje ako se muči sa psihičkim teškoćama ili jednostavno želi podržavajući razgovor. Možda ima neke teškoće koje ga / ju mogu omesti u traženju ili obavljanju posla. Mentalno zdravlje nije privilegija koju si priuštimo tek kada ostvarimo neke druge stvari u životu, već pravo i prioritet kojeg svi zaslužujemo.

  • Vi također možete učiniti puno samim time što slušate i "što ste tu" za njih. Doživljaj da smo viđeni, uvaženi, poštovani i vrijedni nečije brige može se ostvariti jednostavnim razgovorom i možda baš vaše riječi podrške budu nečiji vjetar u leđa koji mu je u tom trenutku potreban.  

Izvor: Nepopularna psihologija


Foto: Canva / Pexels