Mjesec borbe protiv raka dojke - što možemo učiniti kako bismo doprinijeli pozitivnoj statistici?

Velike, male, prirodne, umjetne, čvrste, niže nego što su nekad bile, bolne zbog menstruacije, povećane zbog mlijeka… Kakve god vaše grudi trenutačno bile, bitno je da su pregledane!

 

Listopad je - jedini mjesec u kojem spominjanje ženskih grudi u javnom prostoru ima puno bitniju ulogu od komentiranja ženskog tijela. Od 2006. godine u Hrvatskoj je listopad proglašen mjesecom borbe protiv raka dojke te za cilj kroz brojne projekte, manifestacije i kampanje pomoći ženama i potaknuti ih na preventivne preglede. Sa svih strana posljednjih dana iskaču statistike i članci koji govore raku dojke i mjesecu borbe protiv njega. A trebaju iskakati još više. Dok na preventivni pregledi ne postanu toliko uobičajeni da kao što pratimo kada auto ide na tehnički (jer smo to zakonom obvezni), naručimo i sebe na preventivne preglede. Valjda smo sebi dužne dati onu pažnju koju dajemo najobičnijem prijevoznom sredstvu.

 

Karcinom dojke zloćudna je bolest do koje dolazi kada se žljezdane stanice dojke na određeni način promjene te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se, a potom i utjecati na okolno zdravo tkivo. Postoje čimbenici koji su povezani s rizikom nastanka raka dojke, a neki od njih su sljedeći:

Pozitivna obiteljska anamneza na karcinome dojke

Prema nekim istraživanjima kod skoro 25 % slučajeva karcinoma dojke postoji pozitivna obiteljska anamneza. To znači da oboljele imaju člana uže obitelji s istom bolešću. Geni koji su najviše istraženi kada je riječ o nasljeđivanju, jesu BRCA 1 i BRCA 2 geni čije su mutacije povezane s nastankom karcinoma dojke.

Dob

Incidencija karcinoma dojke snažno je povezana s porastom životne dobi. Preko 80 % novooboljelih pacijentica starije su od 50 godina, no mamografski pregledi potrebni su već od 40 godine života s ciljem ranog uočavanja eventualnih promjena.

Reproduktivni čimbenici i estrogen

Pojava prve menstruacije u ranoj dobi (prije 12. godine), menopauza nakon 50. godine te duži period života bez trudnoće također povećavaju rizik od karcinoma. To je povezano s cikličkim lučenjem hormona estrogena koji uz to što djeluje na maternicu u mjesečnom ciklusu, svoje djelovanje ostvaruje i na tkivu dojke.

Životne navike

Kao i kod svake bolesti, nezdrav životni stil nosi veći rizik za njenu pojavu. Konzumacija pretjerano masne hrane, sveprisutan stres i svakodnevna konzumacija većih količina alkohola doprinosi porastu rizika za razvoj karcinoma dojke. Nažalost, to ne znači da nas zdrav životni stil bez alkohola ili masnoće u potpunosti štiti od razvoja bolesti, ali je svakako nešto čemu trebamo težiti.

 

Statistike povezane s karcinomom brojke pokazuju nam svašta. Prema njima svaka deveta žena u Hrvatskoj oboljet će od karcinoma dojke. Rizici, stope, povezanost i uzročnost govore svoje, no ne možemo mijenjati svoje gensko nasljeđe, godine ni pojavu menstrualnog ciklusa. Zbog toga bih htjela da se fokusiramo na jedan drugi podatak.

Više od 90 % žena oboljelih od raka dojke ima šansu za izlječenje.

Više od 90 % žena oboljelih od raka dojke ima šansu za izlječenje ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi. Tih 90% nešto je na čemu možemo raditi. Ne možemo utjecati na broj žena koje će oboljeti od karcinoma dojke, ali možemo raditi na tome da što više žena oboljelih od raka bude među onima kojima je rano otkriven. Možemo rano krenuti sa samopregledima. Možemo naučiti mlađe generacije njihovoj važnosti, čak i ako nas nisu. Možemo ultrazvučni pregled dojke, kao neinvazivnu pretragu uvesti u svoj (dvo)godišnji plan. Možemo raditi na tome da se što više žena odazove preventivnim mamografskim pregledima. Možemo raditi na tome da im se pruži najbolja moguća zdravstvena skrb.

I ne samo da možemo nego moramo! 

Foto: Canva / Pexels

Pripremila: