Digitalizacija zdravstvenog sustava - koje su prednosti, a koji nedostaci?

Zdravlje je definitivno najbitnija stvar u životu iako nam prečesto nešto drugo bude u fokusu umjesto njega. Unatoč tome što je zdravlje apsolutni prioritet i daleko važnije od svih ostalih obaveza, život nas nekad pritisne hrpom drugih, svakodnevnih stvari pa nam se dan pretvori u dva dana, dva u tjedan, a tjedan u mjesec u kojem se nismo naručile, nismo otišle specijalistu, nismo napravile mamografiju, nismo bile kod kardiologa, nismo odradile alergo-test, nismo otišle fizijatru, nismo se javile pulmologu, nismo podignule uputnicu za psihijatra, nismo pregledale onaj madež… I tako dalje.

Uz sve naše obaveze tu su i ograničenja zdravstvenog sustava koja su danas, nažalost, nužna za njegov opstanak uz sve veći deficit kadra. Dio toga može se obaviti samo u veoma uskom vremenskom periodu, a ako nisi u velikom gradu, potrebno je putovati i više sati u jednom smjeru, pritom ne računajući čekanje. Sve to samo da podigneš nalaz… Čekala bih i 12 sati na nogama na 40 stupnjeva ili dok pljušti kiša samo da taj nalaz dođe onakav kakvim ga priželjkujem. Poanta je da ne bismo trebale.

Pogotovo u današnje vrijeme digitalizacije. One iste o kojoj se u zdravstvu govori već godinama… One koja je neizmjerno potrebna liječnicima, ali i pacijentima. Ona koju liječnici obiteljske medicine zazivaju u svakom svom javnom obraćanju. One koja nikako da se u potpunosti provede. Ipak, postoje mali pomaci koji pokazuju da se ipak može. Jedan je od tih pomaka sustav e-Građani unutar kojega postoji Portal zdravlja.

Na Portalu zdravlja možete vidjeti svoje nalaze, odnosno dio njih. Za pristup Portalu potrebno je prijaviti se vjerodajnicama visoke (eOsobna i Certilia certifikati) ili značajne (tokeni i aplikacije za mobilno bankarstvo) razine sigurnosti. Ulaskom na Portal možete vidjeti svog odabranog liječnika obiteljske medicine, liječnika dentalne medicine te ginekologa i kontakte njihovih ordinacija. Osim toga možete vidjeti i svoje posjete tim liječnicima te određene nalaze kao i trenutačno važeće uputnice.

Postoji poseban prostor za laboratorijske i specijalističke nalaze, što je odlično jer tako možete uvijek imati sve svoje nalaze sa sobom. To je posebno praktično kada je potrebno nositi specijalističke nalaze na pregled u više KBC-ova ili općih bolnica, pri čemu one međusobno nisu povezane informatičkim sustavima i papirnata verzija nalaza koju pacijent mora osobno nositi, često je jedini način komunikacije među specijalistima u različitim ustanovama. U takvom nošenju i raznošenju velika je mogućnost gubitka papira, a ovako uvijek imate digitalnu verziju sa sobom. Možda bi jednog dana tako pohranjeni nalazi mogli konačno umiroviti one fascikle i kutije s nalazima koje su postale uobičajene u većini domova.

Nedostaci koje je u budućnosti potrebno minimizirati

S druge strane, pojedini liječnici brinu da bi ovakav način pristupanja nalazima mogao biti na štetu pacijenata budući da nisu svi nalazi jednako jasni, kao što ni pojedincu ne mora uvijek biti u potpunosti jasno ono što je na tom nalazu napisano, a kada im pristupa preko e-Građani portala, najčešće nema uz sebe liječnika koji bi mu trebao „pročitati nalaz“ i dati upute o daljnjem postupanju. Na pojedinim je ambulantama na klinikama sustav uređen tako da se odmah prilikom podizanja nalaza odlazi na kratke konzultacije sa specijalistom, za što bi neki mogli biti zakinuti ako na osnovu napisanog u nalazu samostalno zaključe da nema potrebe za dodatnim posjetom liječniku. U konačnici, postoji još puno toga na čemu je potrebno poraditi kada je riječ o digitalizaciji unutar zdravstvenog sustava i potrebno je to učiniti na način koji neće biti na štetu pacijenata, već im maksimalno olakšati navigaciju unutar zdravstvenog sustava do usluga koje su im potrebne.

Unatoč tome što nije sve do kraja postavljeno onako kako bi trebalo biti, trebamo iskoristiti onaj dio koji funkcionira, uz nadu da će se i ostatak uskoro prilagoditi. Možda ja (koja sam nedavno diplomirala) do mirovine dočekam potpunu digitalizaciju zdravstvenog sustava u Hrvata.

Foto: Canva 

Pripremila: