Što to ima u brzoj hrani što smeta našem tijelu?

 

Vrijeme je dragocjeno, a vremena imamo sve manje. Ako želimo uštedjeti vrijeme barem negdje, onda od svega najradije izbacimo kuhanje. Tko onda ima vremena za kuhanje? Upravo zbog toga, ponuda brze prehrane sve je šarolikija.

Brza je prehrana u potpunosti prepravila čitavo društvo. To i nije bilo tako teško kada se sjetimo koliko je samo slasna, slana i masna. Svi su probali brzu prehranu, a problem je nastao (opet, kako za koga, a najveći za krajnjeg potrošača) kada je ona počela čini najveći, na koncu i sastavni dio svakodnevnog života. Ako se jednom mjesečno počastimo hamburgerom, pomfritom ili sličnim proizvodnom, problema nema, no ako to činimo svakodnevno, problemi se brzo nagomilaju.

  • Prednosti - izrazito je ukusna, zasitna. Potrebno je kratko vrijeme za pripremu. Praktična je, nema dugog čekanja između slijedova. Relativno je jeftin način prehrane.
  • Nedostatci - ne sadrži vitamine, minerale i mikronutrijenate. Najvećim dijelom sastoji se od masti, šećera i soli, što ju jednostavno čini vrlo kaloričnom hranom. Kako bi bila još ukusnija, često joj se dodaju različiti aditivi.

Hrvatska u ovim brojkama ne zaostaje za svijetom, tako smo na 71. mjestu u svijetu s 53,9 % osoba prekomjerne tjelesne težine. No, što je to u toj hrani da tako utječe na zdravlje? Koje bolesti može izazvati svakodnevna konzumacija uopće?

Konzumacija brze prehrane može dovesti do razvoja kardiovaskularnih bolesti (infarkta miokarda, kao i cerebrovaskularnog inzulta), šećerne bolesti tip 2, različitih tipova karcinoma, Alzheimerove bolesti. Često imamo kombinacije koje nam se na izgled čine prihvatljivima, primjerice mesni odrezak s topljenim sirom. Sir je prepun endorfina, opijata koji izaziva ovisnost. Upravo takva kombinacija namirnica osvaja kupce, a da oni toga nisu ni svjesni.

Koje probleme brza prehrana može uzrokovati?

Većina proizvoda iz asortimana brze hrane puna je ugljikohidrata. Često nismo u stanju potrošiti toliku količinu ugljikohidrata te se ona taloži u našem organizmu. Osnovna je jedinica ugljikohidrata glukoza. Takva, izvana unesena glukoza koja se skladišti u našem organizmu, kadra je izazvati šećernu bolest tipa 2 koja je karakteristična za odraslu životnu dob, a često se kao glavni rizični čimbenici navode smanjena tjelesna aktivnost i prekomjerna težina. Predstavlja ozbiljnu opasnost za nastanak povišenog krvnog tlaka. Kao rezultat toga javljaju se češće kardiovaskularni i cerebrovaskularni incidenti. Pretilost izravno utječe na razvoj tumora koji su ovisni o hormonima i hormonskim promjenama, kao što su rak dojke, rak prostate i rak debelog crijeva.

Povećane količine soli i/ili šećera mogu ostaviti posljedice na našu kožu i kosu. Molekule glukoze mogu se povezati s proteinskim vlaknima, a sama sol navlači vodu na sebe i povećava nakupljanje tekućine u našem tijelu, stoga se kao rezultat javljaju podočnjaci koji imaju izgled tamnih i otečenih krugova oko očiju, gubi se tonus i elastičnost kože, javljaju se akne.


Šećer u kombinaciji s ostalim sastojcima, od kojih neke od njih spadaju u kiseline, oštećuje pokrovnu cjelinu zuba kao što je caklina. Oštećena caklina izravno olakšava bakterijama ulazak u zub, a dodatno, te se iste bakterije hrane šećerom. Kao rezultat imamo brže i lakše kvarljive zube.

Hrana koju unosimo u organizam djeluje na neurotransmitore u mozgu. Prilikom hranjenja otpušta se dopamin, hormon koji povezujemo s osjećajem sreće. Što više jedemo hranu koja potiče otpuštanje dopamina, to se brže i lakše dopaminski receptori zasite te su nam potrebne sve veće i veće količine dopamina kako bismo se osjećali sito i zadovoljno. Brza prehrana direktno utječe na stvaranje neosjetljivosti na leptin. Leptin je jedan od citokina iz adipocita (masnih stanica) koji signalizira našem tijelu da smo siti. Sve skupa dovodi do povećanog i ubrzanog razvoja depresije i anksioznosti.

Koji su opasni sastojci koji se nalaze u brzoj hrani?

U ranije objavljenom članku imali smo prigodu upoznati neka od sladila, emulgatora i aspartam. Posebno je opisan Natrijev benzoat, poznatiji kao konzervans E211, fosforna kiselina i aminokiselina fenilalanin. Nastavno na do sada opisane sastojke, slijedi butilhidroksitoluen, umjetne boje, natrijev nitrit.

Butilhidroksitoluen umjetni je antioksidans koji se prvenstveno upotrebljava u hrani za životinje, kao i u kozmetičkim proizvodima, a može ga se pronaći i u hrani za ljude. Dopuštene su tek minimalne količine ovog konzervansa jer je ovaj sastojak na popisu dokazanih kancerogena.

Bojila - karamel i žuta (broj  5 i 6) boja


Karamel boja danas se najčešće upotrebljava u različitim gaziranim pićima. Najčešće nastaje spajanjem šećera i spojeva poput amonijaka i njemu sličnima. Kao rezultat dobivaju se spojevi koji se povezuju s povećanim rizikom od nastanka raka pluća (u istraživanju kod miševa). Žuta boja broj 5 i 6 najčešće se nalazi u sokovima (ledeni čaj) i slasticama. U malim količinama ne štete, međutim, u istraživanjima je pokazano kako u povećanim količinama izazivaju hiperaktivnost kod djece.

Natrijev Nitrit je konzervans koji se nalazi u suhomesnatim proizvodima, kao što su zapakirana salama, slanina i slično. U ovome trenutku potrebna su detaljnija istraživanja i, premda nema konkretnog dokaza, često ga se stavlja na popis namirnica koje su kancerogene te izazivaju kardiovaskularne probleme.

Kako se othrvati novom trendu u prehrani?

Taktika se zasniva na poznavanju neprijatelja, stoga je veoma važno otkriti gdje se nalaze nepoželjni sastojci. Kada smo odrasli, teško je mijenjati ustaljene obrasce prehrane, ali isto nije nemoguće. Veliki dio globalnog problema mogao bi se riješiti edukacijom roditelja i djece koja bi započela još u predškolskom uzrastu, s naglaskom na, primjerice, smanjenje unosa prerađenih namirnica bogatih masnoćom životinjskog podrijetla.

Brza se prehrana može jesti povremeno, a nikako ne bi treba postati pravilo. Ne treba pretjerivati s njom jer može vrlo štetno utjecati na naš organizam. Čak i kada ju odaberemo kao osnovu naše prehrane, poželjno bi bilo pregledati sastojke, kako biste mogli na vrijeme uočiti one štetne i vrijedne izbjegavanja. Za industriju hrane nije važno zdravlje, već njihov profit, stoga je važno da budemo svjesni onoga što konzumiramo. Naposlijetku, za sada postoji uvriježeno mišljenje kako će populacija koja se hrani odgovarajućom, nutritivno bogatijom hranom živjet dulje i kvalitetnije. Želite li i vi biti dio nje?

 

 

Pripremila:
Matea Hrboka Zekić
Tagovi:

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.