Pristojan i miran život u starosti - kako si ga možemo osigurati?

Doći će jednom taj dan, puno brže nego što to mislite, kad ćete se naći u ulozi umirovljenika. Još jučer zaposlenik, djelatnik, vrijedan član kolektiva, postat će tog dana osoba koja ne treba naviti budilicu, više nigdje ne treba ići, nitko ju više ne treba i ničemu više ne doprinosi. Ili će se barem mnogima tako činiti.

 

Odlazak u mirovinu - jedan od najvažnijih i najstresnijih događaja u životu

Odlazak u mirovinu smatra se jednim od najvažnijih i najstresnijih događaja u životu. Prema uobičajenim normama, najčešće se to događa s napunjenih 65, odnosno 67 godina života, premda se sam pojam umirovljenja u proteklom desetljeću bitno promijenio. Predrasude o umirovljenju snažne su i prve asocijacije uvijek su vezane uz dosadne aktivnosti poput pecanja, štrikanja ili boćanja. No, umirovljenje uopće ne mora biti nešto takvo. Umiroviti se možete odmah, onog trenutka kad budete imali dovoljno sredstava za život bez rada za drugoga.

 

I u mirovini trebamo jednako visoke prihode kao i tijekom radnog vijeka

A koliko je dovoljno umirovljeniku za život? Povijest nije zapisala ime “genijalca” koji se dosjetio da bi čovjeku u mirovini trebalo znatno manje novca od zaposlene mlađe osobe. Kako je nekome uopće moglo pasti na pamet da umirovljenik treba manje? Zar umirovljenik treba manje mesa, povrća, obuće, električne energije, goriva ili kulturnih sadržaja od radno aktivne osobe? U mirovini doista više nemamo trošak putovanja do posla i s posla, kao ni troškove izravno vezane uz zaposlenje (npr. formalna odjeća), ali ove troškove zamjenjuju novonastali troškovi za očuvanje zdravlja te troškovi vezani uz naš višak slobodnog vremena, odnosno dokolice. Po svemu sudeći, i u mirovini trebamo imati identične prihode kao i tijekom svog radnog vijeka. Kako tome doskočiti kada je u Hrvatskoj iznos prosječne mirovine mizeran?

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna mirovina u srpnju 2023. godine iznosila je 414 eura. Kada to usporedimo sa prosječnom plaćom od 1 133 eura, to iznosi tek 36,5 %. Dakle, kad steknu uvjete za starosnu mirovinu, hrvatski umirovljenici mogu očekivati tek nešto više od trećine plaće koju su primali. Prosjek na razini Europske unije iznosi 58 % prosječne plaće, dok se umirovljenici Luksemburga mogu smatrati među najsretnijima jer primaju čak 89 % prosječne plaće u zemlji.

 

Ne smijemo se pouzdati u to da će nam država osigurati dostojanstvenu mirovinu

Teško će netko od nas pojedinaca utjecati da se ovakva loša statistika izmijeni, barem u kratkom roku, a kada se pomirimo da ne možemo mijenjati svijet ni druge, ostajemo sa spoznajom da je sve što možemo preuzeti vlastitu odgovornost za svoju ljepšu zlatnu dob. Odlična je vijest ta da je svatko od nas odgovoran sebi u mirovini i starosti osigurati dovoljna sredstva za život. U ovome se krije velika moć i snaga. Što ranije osvijestimo ovu činjenicu, jednostavnije i brže ćemo to ostvariti. 

 

Generacije milenijalaca i mladi pripadnici generacije Z ne smiju se i ne mogu pouzdati da će im država osigurati mirovinu dostojnu čovjeka. Dokaz su tužni prizori kojima često svjedočimo kada vidimo starije ljude u potrazi za plastičnim bocama i limenkama. To su nekada davno bili vrijedni i aktivni članovi radnih kolektiva, djelatnici snažnih industrijskih giganata koji su svoje plaće svojim trudom i radom pošteno zaslužili. Mnogi od ovih ljudi imaju i po više od 35 godina radnog staža. Ali greška koju su oni napravili, jest to što su dali povjerenje sustavu da će se u starosti za njih pobrinuti. Taj luksuz nove generacije sebi ne smiju dozvoliti.

 

Mudrim financijskim odlukama do lagodnog života u starosti

Nitko sa stopostotnom sigurnošću ne može znati kakva će mirovinska politika biti za 10, a kamoli za 40 godina. Možda će se dogoditi neko čudo koje će učiniti državu dovoljno socijalnom i snažnom da svojim budućim umirovljenicima osigura financijsku sigurnost u mirovini. Ipak, nemojmo se u to pouzdati. Svi trenutačno radno aktivni pojedinci imaju punu odgovornost stvoriti sami sebi bolju budućnost.

 

Mladima kojima se ova tema čini vrlo apstraktna i daleka, treba ukazati da se životni vijek ljudi produljio. Ako  se pobrinu o svom zdravlju, vrlo je vjerojatno da će doživjeti 80-e, a možda i više od toga. Ono što je još važnije, jest to da se briga o starosti ne radi samo zbog budućnosti, već o osjećaju mira koje to unosi u sadašnji trenutak. Sama spoznaja da ste svojim mudrim financijskim odlukama osigurali sebi lijep život u kasnim godinama, možda i stvorili generacijsko bogatstvo te naslijeđe svojoj djeci i nasljednicima, odmah pruža odličan osjećaj. 

 

Kako želite da izgleda vaš život u mirovini?

Započnite od vizije vlastitog života u mirovini. Prije svega, zapitajte se kako planirate provoditi svoje umirovljeničke dane te što u tim danima želite ostvariti i postići. Možda ćete željeti aktivirati svoje uspavale hobije, preseliti se u toplije krajeve ili okružiti se prijateljima i unučadi. Možda ćete htjeti nastaviti raditi posao koji volite, ali u nekim novim ulogama ili novom smjeru. Ili ćete htjeti proputovati dijelove svijeta za koje ranije nikad nije bilo vremena i mogućnosti.

Procjenjuje se da vam je za kvalitetan život u mirovini dostatno imati 15 puta iznos vaših godišnjih životnih troškova u investicijama kako nikada ne biste ostali bez novca.

Uvjet za ovu procjenu zapravo su investicije s prosječnim prinosom od 10 % ili više, kakvih na svjetskom tržištu kapitala ima veliki broj. Sve više ljudi u Hrvatskoj razumije ovu matematiku i odlučuje se za pasivna ulaganja ovog tipa. Edukacija o ovome besplatna je i lako dostupna svakome.

 
Zaključak

Kada definirate kako bi vaš budući život u mirovini mogao izgledati, tada ćete precizno osvijestiti i koliko će vam sredstava biti potrebno za takav životni stil. Jasna vizija značajno povećava vaše šanse da takav život i ostvarite. S ovim novim idejama i jasno definiranim putem do cilja poželjet ćete odmah krenuti do svoje financijske neovisnosti. Mirovina ne mora biti prisilna, već može doći i onda kada vi to poželite.

 

Autorica: Dijana Ferković, autorica knjige Novac materino uputstvo za upotrebu

 Foto: Unsplash / Canva