Zašto se razbolijevamo na godišnjem odmoru?
Prošetali ste ulicama grada u blagdanskom ozračju i umjesto mirisa fritula, kobasica i kuhanog vina, vi ne osjećate ništa. Zaglušeni su vam i glazbeni hitovi, čak ni Mariah Carey ne uspijeva popraviti narušena osjetila. Uzeli biste si porciju fritula, ali vas grebe u grlu pa ipak TV ispred kauča izgleda znatno primamljivije. Najzad, posegnete za maramicom u džepu kaputa i "pćiha!" – izgleda da ćete i ovaj godišnji odmor djelomično provesti u viroznom stanju. Poznato? Niste jedini, a kroz naredna slova možda otkrijete i zašto vam svaki godišnji izgleda pa – isto.
Prenosimo tekst Danijele Šimić s portala Nepopularna psihologija.
"Ma ja imam slab imunitet"
Kako bi dublje zaronili u ovu temu, važno je vratiti se na početne pojmove kojima raspolažemo. Područje psihoneuroimunologije (PNI) ispituje interakcije između mozga, ponašanja i imuniteta, kao i učinak tih interakcija na psihičko i fizičko zdravlje. Pojam psihoneuroimunologije skovao je psiholog Robert Ader 80-ih godina prošlog stoljeća. Često u svakodnevnom govoru čujemo kako treba paziti na "imunitet" ili na žaljenja o "slabom imunitetu", no što zapravo predstavlja imunološki sustav?
Imunološki sustav služi u otkrivanju i zaštiti tijela od infekcije, ozljeda i oštećenja. U radu imunološkog sustava djeluje niz stanica, organa i signalnih molekula zvanih citokini. Ono što je važno kod psihološke perspektive jest da infekcija i ozljeda nisu jedini podražaji koji mogu aktivirati imunološki sustav jer psihološki stres također ima snažne učinke na imunitet i upalu.
Istraživanja odnosa stresa i imunološkog sustava pokazuju da dugotrajan ili intenzivan stres ne utječe samo na fizičko zdravlje, već i na mozak i ponašanje. Pokazalo se da kronični stres može dugoročno aktivirati upalne procese u mozgu i tijelu, povećati propusnost krvno-moždane barijere te potaknuti migraciju proinflamatornih imunoloških stanica u mozak. Posljedica su promjene u neuralnoj aktivnosti, anksiozno i depresivno ponašanje te oslabljena regulacija imunološkog odgovora, a ti učinci mogu trajati i nakon prestanka stresora te se ponovno aktivirati pri novom stresu.
Ako pokušamo povezati ove nalaze s iskustvom razbolijevanja na godišnjem odmoru, mogli bismo dobiti sljedeće objašnjenje. Tijekom kontinuiranog rada i radnih obveza, ljudi su često izloženi kroničnim stresorima. Tijekom kroničnog stresa imunološki sustav može biti izmijenjen i u stanju "pripravnosti". S obzirom na to da učinci kroničnog stresa mogu trajati i nakon što on prestane, možemo reći da je imunitet funkcionalno oslabljen. Ali zašto onda osjetimo simptome istoga onda kada stres prestaje, odnosno kada započne (godišnji) odmor, a ne nužno tijekom posla?
Maskiranje simptoma
Daljnjim putovanjem kroz ovu biopsihološku priču dolazimo do glukokortikoida, steroidnih hormona koje luči kora nadbubrežne žlijezde, a najpoznatiji i najvažniji od njih nam je kortizol. Kortizol, kao jedan od ključnih hormona tijekom odgovora na stres, ima snažno protuupalno imunosupresivno djelovanje čime se povremeno mogu potisnuti, to jest "zamaskirati" simptomi bolesti.
Međutim, nakon pada stresa i smanjenja njegove razine, simptomi se mogu početi prikazivati. Na neki način, možemo reći da nam je tijekom stresa evolucijski važno preživjeti taj stres, a onda se, na sigurnom – baviti njegovim posljedicama.
Je li posao jedini krivac – koje optužbe idu na drugi račun?
Vjerojatno je da bi većini nas bilo vrlo zadovoljavajuće i dovoljno reći da nam je posao previše stresan, oslabljuje nam imunološki odgovor, kortizol maskira simptome i puf – pronađemo se na kauču s toplomjerom, trošeći trenutke godišnjeg odmora pod gripom. Međutim, iako ne niječemo mogućnost gore navedenog scenarija, važno je obratiti pozornost i na činitelje na koje možemo utjecati mi.
Postoji sugestija da je cirkadijalni ritam uvelike povezan s imunološkim sustavom. Cirkadijalni ritam predstavlja unutrašnji 24-satni mehanizam koji kontrolira fiziološke procese tako da ih usklađuje s dnevnim ciklusom dana i noći. Mnogi ljudi tijekom radnog tjedna imaju ustaljene rutine spavanja i buđenja zbog reguliranog radnog vremena, međutim, kada krene godišnji odmor imamo veću slobodu mijenjati dnevni ritam prema vlastitim željama.
Promjene u cirkadijalnom ritmu u istraživanjima se vežu uz zdravstvene teškoće. Dakle, ne bi škodilo pokušati održati nekakve dnevne rutine i van opterećenja poslovnim obvezama. Nadalje, osim vanjskih faktora koji mogu doprinijeti našoj ranjivosti u procesu razbolijevanja, važno je promotriti zašto su epidemije gripe najčešće baš zimi.
Pokazalo se da okolišni čimbenici, poput nižih temperatura i niže vlažnosti zraka, igraju važnu ulogu u širenju virusa gripe (eksperiment na zamorcima, a druženja u zatvorenim prostorima također pogoduju lakšem prijenosu virusa. Uz to, udisanje hladnog zraka može oslabiti obranu imunološkog sustava u gornjim dišnim putevima. Dakle, godišnji odmori, barem što se tiče gripe, sigurniji su u toplim mjesecima.
Što možemo napraviti?
Sada kad smo zajedno secirali moguće "napadače" našeg imunološkog sustava i, na kraju krajeva, godišnjih odmora (osobito zimskih), možemo predstaviti sažete smjernice za sprječavanje sličnih scenarija. Ono na što ne možemo utjecati su vremenski uvjeti i smjene godišnjih doba – nažalost, vjerojatnost da ćemo dobiti gripu tijekom zimskih blagdana je s razlogom viša nego u neko toplije doba godine.
Ono što možemo napraviti je puno važnije. Ne smije se zanemariti važnost uravnotežene prehrane i adekvatnog unosa mikronutrijenata pri radu imunološkog sustava, uz to, ako možete, bilo bi korisno i sačuvati dnevne rutine tijekom godišnjeg odmora, kako biste pomogli svom cirkadijalnom ritmu.
Nadalje, ovdje ćemo se fokusirati na intervencije usmjerene na smanjenje stresa. Prije svega, bilo bi vrlo korisno smanjiti stres kojeg doživljavamo na radnom mjestu. Najlakši i najefikasniji način za to je kvalitetan i provjeren čarobni štapić. Ako istog ne posjedujete, pokušajte idućim metodama:
-
kognitivno-bihevioralna psihoterapija provjereno pomaže smanjiti stres na poslu kroz promjene u mislima, emocijama i ponašanju osoba k adaptivnijim i funkcionalnijim reakcijama
-
mindfulness smanjuje stres i emocionalnu iscrpljenost
-
metode vezane uz intervencije na radnom mjestu: prema manjem opterećenju poslom, većoj autonomiji u donošenju odluka, boljoj socijalnoj podršci (mana je što imate manju kontrolu nad odlukama vašeg nadređenog)
U svakom slučaju, ovaj članak završavamo u pozitivnom duhu zajedništva, zajedničkom kihanju tijekom odmora, ali i novim/starim metodama kako ga možemo spriječiti.
Izvor: Nepopularna psihologija
Foto: Canva / Pexels
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice