Kako pravilno reagirati na ubod pčele ili ose?

Ljetne idile i dane na plaži vrlo lako mogu nam pokvariti ose i pčele. Vjerojatno nema osobe koja barem jednom nije osjetila neugodu nakon uboda jedne od njih. No, što je ispravno učiniti nakon jednog takvog događaja, otkrijte u članku.

U većini slučajeva dovoljno je kućno liječenje kako bi se smanjila i olakšala bol nakon uboda. Međutim, pravi problem  pojavljuje se ako ste alergični na ubod jer se tada mogu javiti ozbiljne reakcije tijela, kao što je anafilaktička reakcija koja zahtjeva hitno liječenje. Pčele su obično mirne životinje i ubadaju isključivo u slučajevima kada se osjećaju ugroženima. Pčela ima dlakavo tijelo te ravan trbuh. Kada pčela ubode, u ubodnoj rani ostaje žalac preko kojeg inače pčela ubrizgava „otrov“. Žalac se zabode u tijelo te se na vrhu žalca otvore „malene kukice“ koje stabiliziraju žalac u tijelu i onemogućuju njegovo jednostavno uklanjanje. Sa žalcem pčela gubi i dio vlastitih organa te će nakon par sati pčela umrijeti. Zbog toga se kaže da pčela može ubosti samo jednom. Nisu ni sve pčele iste pa tako, primjerice, postoje agresivne vrste s područja Južne Amerike koje napadaju u rojevima.

Ose za razliku od pčela nemaju žalac te mogu zadati višestruke ubode. Osa ima glatko i sjajno tijelo te zakrivljen zadak s izraženim bojama. Zbog toga može lakše ubadati i kretati se nakon samog uboda. Njihov „otrov“ sadrži fosfolipazu, hijaluronidazu te protein antigen 5, što spada u kategoriju najjačih alergena. Neke su vrste osa veoma agresivne i bodu čak i kada nisu izazvane. Tipična su mjesta gniježđenja zaštićena mjesta na stablima i u grmlju, u kutijama za rolete, na tavanima i slično.

Otrov pčele i ose sadrži proteine koji utječu na imunološki sustav čovjeka te uzrokuje crvenilo, bolnost i oteklinu. Raspon reakcija kreće se od blagih reakcija, preko umjerenih do teških alergijskih reakcija. Kod blagih reakcija na ubod ose ili pčele događa se lokalna reakciju na mjestu uboda, što uključuje žarenje, peckanje i svrbež. Otok i crvenilo najjače su izraženi unutar prvih 48 sati od uboda, a mogu potrajati i tjedan dana. U težim slučajevima, odnosno kod umjerenih reakcija, može se zahvatiti i cijeli ekstremitet. Nije nužno točno da će naše tijelo reagirati svaki put jednako nakon uboda pčele. Teška alergijska reakcija podrazumijeva hitno liječenje jer se može razviti anafilaktička reakcija koja se može prepoznati po osipu koji zahvaća cijelo tijelo, svrbežu, blijedoj i hladnoj koži, oticanju grla i jezika, otežanom disanju, mučnini i povraćanju, vrtoglavici i nesvjestici.

Kod višestrukih uboda pčele ili ose dolazi do akumulacije otrova te dolazi do toksične reakcije organizma koja je praćena lošim općim stanjem, grčevima, temperaturom, vrtoglavicom i mučninom. Ovo stanje zahtijeva liječničku intervenciju kod djece i starijih osoba.

Liječenje

U slučaju uboda ose ili pčele kod kojih nije uzrokovana teška alergijska reakcija, dovoljno je kućno liječenje. U slučaju uboda pčele važno je ukloniti žalac. Žalac s najlakše uklanja nježnim struganjem u smjeru rasta dlaka jer se tako ne unosi dodatan otrov u tijelo. Nakon uklanjana žalca potrebno je staviti hladne obloge (nikad direktno led, već je led potrebno staviti u nekakvu zaštitu ili običnu kuhinjsku krpu te prisloniti na kožu). Na mjesto uboda naknadno se može staviti neka krema ili losion koji ublažavaju crvenilo i otok, kao što je Synopen ili Fenistil. Takve kreme najčešće su kombinacija antihistaminika, analgetika i kortikosteroida, a kupuju se u ljekarnama u slobodnoj prodaji.

Izbjegavajte češanje i diranje mjesta uboda kako ne bi došlo do infekcije rane jer je koža na tom mjestu sada otvorena. Isto tako, prilikom svrbeža oslobađa se nova „doza“ histamina i na taj način pokreće se ponovna kaskada te rana sve više svrbi, oteknuta je i raste. U slučaju da postoji već poznata anafilaktička reakcija na ubod, sa sobom je potrebno nositi pribor s pripremljenom štrcaljkom adrenalina (poznatiji kao Epi-pen) te antihistaminske tablete. Potrebno je znati kako će adrenalin biti potrebno primijeniti više puta jer se u određenom vremenskom intervalu on potroši i postoji ponovna opasnost od napadaja.

Desenzibilizacija je postupak kojim se sprječavaju ponovne teške alergijske reakcije u budućnosti. Ona podrazumijeva izlaganje tijela malim količinama tvari koje uzrokuju alergiju sve dok se takav odgovor ne promijeni. Hiposenzibilizacija je postupak koji se provodi kod onih koji su teže reagirali na ubod te im je u krvi pronađena povišena koncentracija specifičnog IgE protutijela. Njima se postepeno ubrizgava alergen u tijelo u kontroliranim uvjetima. Nakon imunoterapije, doze održavanja potrebne su svakih tri do pet godina.

Tijekom anafilaktičkog napadaja potrebna je hitna medicinska pomoć jer ovakva reakcija dovodi do prestanka rada srca i prestanka disanja. Zateknemo li se u ovakvoj situaciji, potrebno je čim prije pozvati pomoć. Nakon toga, potrebno je započeti s provjerom stanja pacijenta te po potrebi započeti s mjerama oživljavanja. Anafilaktički šok nikad ne nastaje prilikom prvog dodira s antigenom, već prilikom drugog. Dakle, ako vas je jednom ubo kukac te nije došlo do anafilaksije, ne mora značiti da ste sigurni i prilikom drugog uboda.

Pčele i ose veoma su važni članovi našeg ekosustava te u većini slučajeva ne napadaju ljude, osim ako se ne osjete ugroženima. Kako nam ne bi pokvarile ljetnu zabavu, ponesite sa sobom na ljetovanje antihistaminsku kremu i/ili tablete. U težim slučajevima potrebno je pozvati hitnu medicinsku pomoć jer je anafilaktička reakcija po život opasno stanje.

Imate li iskustava s ubodima osa i pčela? 

Pripremila:
Matea Hrboka Zekić
Tagovi:

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.