Što se smatra prijevremenim pubertetom?

Prijevremeni pubertet pojam je koji se u današnje vrijeme u pedijatrijskoj medicini susreće sve češće. Pubertet je stresan i za djecu i za roditelje, a još kada se dogodi ranije, može biti iznimno teško i turbulentno razdoblje.  Prijevremeni pubertet označava početak spolnog sazrijevanja prije osme godine života kod djevojčica, odnosno prije devete godine života kod dječaka. Dobna granica postavlja se usporedbom sa standardnom populacijom za određeno područje te rendgenskom snimkom lijeve šake čime se utvrđuje ubrzano koštano sazrijevanje.

U pubertetu dolazi do ubrzanog tjelesnog i psihičkog razvoja, dozrijevanja spolnih žlijezda (koje se nazivaju gonadama) te razvoja sekundarnih spolnih oznaka (kao što je muška i ženska dlakavost). Ovaj prijelaz od djeteta, preko adolescenta sve do odrasle osobe, praćen je nizom hormonskih promjena koje se zbivaju točno određenim redoslijedom.

U Republici Hrvatskoj trenutačno je oko stotinu djece koja su u pubertet ušla prerano

Riječ je o djeci koja već s četiri ili pet godina (najčešće, premda postoje i ekstremni slučajevi u kojima se to događa i u prvoj ili drugoj godini života) pokazuju znakove pubertetskog razvoja; djevojčicama rastu grudi i dobivaju menstruaciju, dok dječaci postaju fizički spolno zreli.

Prijevremeni pubertet može se podijeliti ovisno o hormonima na dva tipa: ovisan o gonadotropin–otpuštajućem hormonu (GnRH) (centralni) ili neovisan o GnRH (periferni). O GnRH-ovisni prijevremeni pubertet pet do deset puta učestaliji je u djevojčica. Kod o GnRH-ovisnog prijevremenog puberteta aktivirana je osovina hiotalamus–hipofiza, što dovodi do povećanja i sazrijevanja gonada, razvoja sekundarnih spolnih osobina i spermatogeneze ili oogeneze. Kod prijevremenog puberteta neovisnog o GnRH, sekundarne spolne osobine nastaju zbog visokih razina cirkulirajućih androgena ili estrogena, bez aktivacije hipotalamičko–hipofizne osovine.

Najčešće se radi o idiopatskom prijevremenom pubertetu, odnosno onome kojem se ne zna točan uzrok. Ovo se događa čak u 90 % slučajeva te se ovakav tip pojavljuje kod 90 % djevojčica i 10 % dječaka. Kod djevojčica koje su mlađe od četiri godine života ili kod čak 50 % dječaka, najčešće se ipak mogu pronaći promjene na središnjem živčanom sustavu. U takve promjene spadaju intrakranijalni tumori, kao što su hamartom ili kraniofaringeom, teratom ili pak pinealom.

Mnoge tvari koje oponašaju ženski spolni hormon estrogen, kao što su zearalenon, mikotoksin (produkti plijesni iz žitarica) ili pak fitoestroeni (iz biljaka) ili bisfenol A (iz plastike), mogu prelaziti u hranu i djelovati na organizam koji ih konzumira. Isto tako, u stočarstvu se upotrebljavaju hormoni kojima se tretiraju životinje (stoka) kako bi masom naglo narasle, kao i pesticidi s hormonskim djelovanjem (DDT) koji su u današnje vrijeme zabranjeni za svakodnevnu upotrebu, ali su se do prije par godina upotrebljavaju sasvim normalno. Tvari koje su ovdje nabrojane nazivaju se endokrinim disruptorima te je zabranjeno upotrebljavati ih u izradi dječjih predmeta, bočica i igračaka (bisfenol A, sterodini homroni, DDT). Još uvijek nije objašnjeno djeluju li na principu "što veća doza to veći učinak" ili pak najveći učinak imaju kod nižih doza, dok na višima ne dosežu svoj učinak.

Premda postoje znanstveni dokazi o utjecaju endokrinih disruptora na ljudski organizam, još se uvijek ne može postići dogovor cijele znanstvene zajednice o načinu, količini i krajnjem rezultatu navedenih tvari na prijevremeni pubertet.

Kako prepoznati prijevremeni pubertet?

Prijevremeni se pubertet može također podijeliti s obzirom na to dolazi li do gonadarhe ili adrenarhe. U djevojčica gonadarhe uključuje razvoj dojki, promjenu izgleda tijela, rast maternice te , menarhe. U dječaka gonadarhe uključuje povećanje testisa, rast penisa, razvoj pubične, pazušne i dlakavosti lica, odrasli miris tijela te masnu kožu lica ili akne. Dok spolne žlijezde rastu pod utjecajem hormona koji se oslobađaju iz prednjeg režnja hipofize (gonadotropina), sve ostale promjene vezane uz pubertetski razvoj (rast dojki, dlakavost, rast testisa) posljedica su povećanog stvaranja steroidnih hormona koji se izlučuju iz gonada i nadbubrežnih žlijezda.

Što je karakteristično za pubertet u djevojčica, a što kod dječaka?

U djevojčica je među prvim pokazateljima puberteta početak razvoja dojki (telarha), potom slijedi pubična dlakavost (pubarha) zajedno s pazušnom dlakavosti te, nešto kasnije, prva menstruacija (menarha). Kod dječaka prvo kreće rast testisa, zatim razvoj pubične i pazušne dlakavosti (adrenarha). Skupa s rastom testisa, kreće i rast penisa. U oba spola kreću se razvijati tjelesni miris i akne, kao i promjene u ponašanju i raspoloženju. Početak puberteta karakterizira i brzi rast, međutim, zbog prijevremenog zatvaranja epifiza, takve osobe najčešće ostaju niske u odrasloj životnoj dobi. Djevojčice postižu oko 84 % svoje konačne visine oko desete godine života, a najbrže rastu u dobi od oko 12 godina (danas se to smatra godinu i pol prije prve mjesečnice). Dječaci oko 84 % svoje konačne visine dostignu oko 12. godine, a najbrže rastu u dobi od oko 14 godina. Koncentracije hormona rasta i porast brzine rasta slični su onima u normalnom pubertetu, no kako ubrzanje rasta počinje ranije, tako rast i završava ranije pa djeca s preuranjenim pubertetskim razvojem imaju nižu krajnje postignutu visinu. Osim toga, povećane koncentracije spolnih hormona ubrzavaju koštano dozrijevanje, što je dodatni faktor ranijeg završetka rasta.

Prijevremeni razvoj samo jednog od spolnih obilježja obično se smatra dobroćudnom razvojnom promjenom i ne zahtjeva nikakvo liječenje.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom. Potrebno je učiniti rendgensku snimku lijeve šake kako bi se utvrdila koštana zrelost. Osobama sa znakovima puberteta koji su unutar jedne godine od standarda za populaciju ili u dječaka i djevojčica s prijevremenom dlakavosti te u djevojčica s prijevremenim početkom razvoja dojki s rendgenskim dokazom da rast kostiju nije ubrzan, a ako se anamnestički i kliničkim pregledom ne nađe abnormalnosti, nije potrebna daljnja obrada.

U slučajevima kada nam je potrebna daljnja obrada, potrebno je odrediti sljedeće hormone: β–humani korionski gonadotropin, estradiol, testosteron, dehidroepiandrosteron, 17–hidroksiprogesteron, LH, folikulo–stimulirajući hormon (FSH) i prolaktin. Može se učiniti ultrazvučna pretraga zdjelice i nadbubrežnih žlijezda te MR ili CT mozga.

Liječenje

U trenutku kada roditelji posumnjaju na ovu dijagnozu, moraju se javiti svome pedijatru kako bi ih on dalje uputio dječjem endokrinologu. Važni su podaci o početcima promjena u ponašanju, prvom javljanju dlakavosti, pojavi prve mjesečnice, ali isto i dobi u kojoj se mjesečnica javila i kod majke. Potom je važno reći kada se javio vaginalni iscjedak, tjelesni mirisi, kao i akne. Kada govorimo o prijevremenoj dlakavosti ili rastu dojki kao jedinom simptomu, liječenje nije potrebno, no preporučuju se redoviti pregledi. Terapija se preporučuje iz dva razloga. Prvo, kada dijete nije psihički i emotivno spremno za pubertet (npr. djevojčica ili dječak imaju samo pet godina), kao i zbog rasta koji obično završava pubertetom pa kod tako male djece rani pubertet može značiti i neostvarivanje punog potencijala rasta i visine. Kod prijevremenog puberteta ovisnog o GnRH, lučenje LH i FSH iz hipofize može se suprimirati sve do početka normalnog puberteta, pomoću agonista GnRH intramuskularnom injekcijom svaka četiri tjedna. Terapijski odgovor mora se nadzirati te ovisno o njemu dozirati lijek. Ako je uzrok prijevremenom pubertetu neovisnom o GnRH tumor koji stvara hormone (za primjer tumor testisa u dječaka), takav je tumor potrebno odstraniti. Međutim, u djevojčica je potrebno produljeno praćenje zbog mogućeg pojavljivanja istog takvog tumora i na jajnicima. S djetetom treba biti iskren, objasniti mu kako se njegovo tijelo sada mijenja, ali da će se i nastaviti mijenjati kako ono bude raslo. Dijete bi se moglo osjećati drugačije od svojih vršnjaka, a time često i isključeno iz društva, stoga se nikako ne smije zanemariti psihološki aspekt ovog stanja.

Jeste li se vi susretali s ovom pojavom? Smatrate li da današnji način života utječe na prijevremeni pubertet?

 

Pripremila:
Matea Hrboka Zekić

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.