Koliko ćete morati izdvojiti za nekretninu u različitim dijelovima Hrvatske?
Kupnja vlastite nekretnine veliki je korak u životu. Ako niste jedna od sretnica koja je kuću ili stan dobila u nasljedstvo, zasigurno ste u nekom periodu razmišljali o kupnji vlastite nekretnine. Ključno pitanje kada je riječ o kupnji nekretnine odnosi se na njezinu cijenu, odnosno koliko novca za kupnju nekretnine možete izdvojiti (ili po hrvatski – koliki kredit možete dobiti). Nije neka tajna da su cijene nekretnina skočile u nebesa. Statistika pokazuje kako su cijene nekretnina u EU najviše porasle upravo u Hrvatskoj, a u nastavku pročitajte koliko će vas izaći prosječne nekretnine u hrvatskim gradovima.
Najtraženiji su stanovi u Zagrebu, osobito garsonijere
Činjenica je da su cijene rasle svugdje, ali posebno se ističu područja odnosno gradovi iznimno velike potražnje kao što su Zagreb i Osijek na kontinentu te veći gradovi na moru (Split, Dubrovnik, Zadar, Rijeka itd.). Cijena kvadrata stana u konstantnom je porastu, a iz Državnog zavoda za statistiku navode kako je ona u Zagrebu viša za 875 eura, a u Hrvatskoj općenito za 575 eura u odnosu na prošlu godinu.
Tijekom prošle godine najveća potražnja za nekretninama bila je u Zagrebu, a posebno se ističe povećana potražnja za garsonijerama. Što se tiče cijene, ona za prosječnu nekretninu iznosi otprilike 2800 eura po kvadratnom metru. Ako je u pitanju novogradnja, onda je cijena otprilike 3100 eura po kvadratnom metru isto kao i kada su u pitanju garsonijere. Naravno, cijene variraju ovisno od kvarta pa se tako Trešnjevka ističe kao područje velike potražnje i visokih cijena. S druge strane, ako pogledamo cijene u, primjerice, Sesvetama (1456 eura) ili u Brezovici (1212 eura), vidljivo je da su one dosta niže.
Osijek je još jedan grad kontinentalne Hrvatske gdje je potražnja za nekretninama visoka. Cijena prosječne nekretnine iznosi otprilike 1500 eura po kvadratnom metru dok je novogradnja skuplja i za nju je potrebno izdvojiti otprilike 2000 eura po kvadratnom metru.
Kada su u pitanju cijene nekretnina na našoj obali, iste su ponegdje toliko porasle da je prosječnom hrvatskom građaninu postalo nemoguće priuštiti si ih. Osim nadaleko poznatog turizma tome je doprinio i sve veći interes stranaca za kupnju nekretnina na našoj obali. Očigledni primjer iznimno visokih cijena možemo pronaći u Splitu i Zadru. Naime, u Splitu ćete prosječnu nekretninu platiti otprilike 3600 eura po kvadratnom metru, a u Zadru otprilike 3200 eura po kvadratnom metru. Najveća je potražnja za nekretninama kada je obala u pitanju u Rijeci, a tamo su cijene ipak nešto jeftinije nego u Dalmaciji. Prosječnu nekretninu platit ćete otprilike 2300 eura po kvadratnom metru. Što se tiče Istre, ističe se Pula s cijenom od 2600 eura po kvadratnom metru za prosječnu nekretninu.
Slabija ponuda i potražnja u slabije razvijenim mjestima
U slabije razvijenim mjestima kao što su Slavonija i u Lika manja je ponuda i potražnja za stanovima i kućama, što posljedično donosi i niže cijene nekretnina. Cijene prosječnih nekretnina kreću se od 714 do 1700 eura po kvadratnom metru. Kao jedan od primjera ističu se Vinkovci gdje se prosječna nekretnina može pronaći za otprilike 1200 eura po metru kvadratnom.
U nekim manjim mjestima u Slavoniji i u Sisačko-moslavačkoj županiji kuće s okućnicama mogu se kupiti za vrlo male novce, ali takve nekretnine uglavnom se ne uspijevaju prodati zbog niza različitih razloga kao što su posljedice potresa na području Banovine i općenito nerazvijenosti tih dijelova Hrvatske i nemogućnosti da mladim ljudima ponude sve ono što im je za normalan život potrebno.
Zaključak
Hrvatska je jedna od najskupljih država Europske unije kada je u pitanju priuštivost stanovanja. Naime, ako pogledamo omjer prosječne plaće u Hrvatskoj i cijena po kvadratu nekretnine, vidljivo je kako bi prosječni Hrvat trebao raditi dva mjeseca kako bi kupio jedan kvadratni metar novog stana. Naravno, uz pretpostavku da novac ne troši ni na što drugo što je daleko od realiteta.
Rastom cijena nekretnina u većim gradovima sve više ljudi okreće se kupovini nekretnina u rubnim dijelovima grada ili u manjim gradovima koji se nalaze u blizini. Tako su na zagrebačkom području mladim obiteljima postale zanimljive nekretnine u Velikoj Gorici, Zaprešiću i u Sesvetama, dok u Dalmaciji ljudi sve češće biraju kupnju nekretnine u Solinu i u Kaštelima. To je posljedično dovelo do rasta cijena i na tim područjima.
Nismo otkrile toplu vodu kada kažemo da je put do vlastite nekretnine sve teži i kako nema naznaka da će se taj trend preokrenuti. To posebno utječe na mlade ljude koji se zbog neriješenog stambenog pitanja sve teže odlučuju za zasnivanje vlastite obitelji te su osuđeni na život s roditeljima ili na podstanarstvo za koje su cijene također skočile u nedogled. Cijene apsolutno svega rastu, a taj rast plaće ne prate ni najmanje. Možemo se samo nadati skorim promjenama u budućnosti, a da bi se one dogodile, preduvjet je da se promijeni iznimno loša stambena politika koju naša država provodi.
Foto: Unsplash
- Pripremila:
- Maja Kovačević
- Tagovi:
- Prikaži
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice