Kako je keltski blagdan postao Noć vještica kakvu danas poznajemo?
Noć vještica, poznata i kao Halloween, svoje korijene ima duboko u prošlosti, u starom keltskom festivalu Samhain. U Irskoj, Škotskoj i Engleskoj taj se blagdan slavio 31. listopada, na samom prijelazu iz "svjetlije" polovice godine u "tamniju". Bio je to trenutak kada je žetva završila, a ljudi su se pripremali za duge i mračne mjesece zime.
Vjerovalo se da se te noći brišu granice između svijeta živih i mrtvih pa duše preminulih dolaze obići svoje domove. Iako se danas često povezuje s vješticama, izvorni smisao Samhaina bio je upravo suprotan – zaštititi se od zlih duhova i odati počast dobrim dušama koje su nas napustile.
Kako bi otjerali zlo, Kelti su palili velike vatre i nosili zastrašujuće maske. Na pragovima su ostavljali hranu i piće kako bi umirili duhove i pridobili njihovu naklonost. Sve te prakse koje su se prenosile stoljećima čine temelje onoga što danas poznajemo kao Noć vještica.
Kada su Rimljani i kršćani spojili stare običaje?
Dolaskom Rimljana u keltske krajeve, Samhain se spojio s rimskim festivalima posvećenima mrtvima (Feralia) i boginji voća Pomoni. Taj je spoj poganske i rimske tradicije kasnije dobio i kršćanski pečat. U 8. stoljeću papa Grgur III. proglasio je 1. studenoga Danom svih svetih – All Hallows' Day – danom kada se slavi uspomena na sve poznate i nepoznate svetce.
Večer prije toga postala je poznata kao All Hallows' Eve što se kasnije skratilo u Halloween. Dakle, ono što danas doživljavamo kao "Noć vještica" zapravo je povijesni preteča blagdana Svih svetih i Dana mrtvih.
Od irske repe do američke bundeve
Jedan od najprepoznatljivijih simbola Halloweena, izdubljena bundeva sa svijećom, potječe iz stare irske legende o Jacku, domišljatom čovjeku koji je prevario vraga. Kada je umro, nije bio primljen ni u raj ni u pakao pa je bio osuđen lutati svijetom s komadićem žeravice zatvorene u izdubljenu repu. Taj svjetleći lik, poznat kao Jack O’Lantern, simbolizira dušu koja traži put kući.
Kada su irski doseljenici u 19. stoljeću stigli u Ameriku, umjesto repe počeli su rezbariti bundeve jer su bile veće i dostupnije. Tako je nastao simbol koji danas svijetli na gotovo svakom pragu na Noć vještica.
Od molitve do "trick or treat"
U srednjem vijeku, uoči blagdana Svih svetih, djeca i siromašni išli su od kuće do kuće tražeći hranu ili novac, obećavajući molitve za duše preminulih. Taj se običaj s vremenom pretvorio u "trick or treat" – dječju tradiciju skupljanja slatkiša koja je postala zaštitni znak Halloweena.
Zaključak
Tijekom 20. stoljeća Noć vještica izgubila je vjersko značenje i postala sinonim za zabavu, maskiranje i druženje. Ipak, u svojoj srži zadržala je ideju koja je postojala od samog početka – povezanost svijeta živih i mrtvih te poštovanje prema onima kojih više nema. Iako današnja Noć vještica ima korijene u poganskom blagdanu, upravo su mnogi njezini običaji i vrijeme slavljenja utjecali na formiranje blagdana Svih svetih i Dana mrtvih koje danas poznajemo. Možda su različiti po značenju, ali povezuje ih ista nit – sjećanje na one koji više nisu s nama. No za mnoge vjernike blagdani Svih svetih i Dana mrtvih imaju duboko duhovno značenje koje nije obuhvaćeno isključivo povijesnim razvojem.
*Tekst promatra povijesni razvoj običaja, bez namjere prosuđivanja vjerskih stavova.
Foto: Canva / Unsplash / Pexels
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice