U Hrvatskoj se razvede svaki treći brak – što trebate znati ako i vi razmišljate o tome?

Rijetke su osobe koje su razmišljale o razvodu braka kada su sklapale bračnu zajednicu. Većinski sanjamo da ulazak u bračnu luku podrazumijeva onu poznatu izreku: „dok nas smrt ne rastavi“, međutim prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Republici Hrvatskoj razvodi se svaki treći brak. Ljudi uglavnom počinju razmišljati o razvodu kada shvate da supružnik neće promijeniti svoje ponašanje, koliko god ono bilo neprihvatljivo. Ako ste vi jedna od osoba koja razmišlja o razvodu braka, nastavite čitati jer u nastavku donosimo najvažnije informacije koje trebate znati.

Prema važećem Obiteljskom zakonu sud će razvesti brak u ova tri slučaja:

  • ako oboje supružnika predlože razvod braka na temelju sporazuma

  • ako sud utvrdi da su bračni odnosi teško ili trajno poremećeni

  • ako je od prestanka bračne zajednice protekla jedna godina ili više

Bitno je napomenuti kako muž nema pravo na razvod braka za vrijeme trudnoće žene ili dok njihovo dijete ne navrši godinu dana. Isto tako, postupak razvoda braka različit je kada supružnici nemaju zajedničku djecu ili su djeca punoljetna i kada imaju zajedničku maloljetnu djecu.

 

Razvod braka bez zajedničke djece ili kada su djeca punoljetna

Ako supružnici nemaju zajedničku djecu ili su djeca punoljetna, razvod braka pokreće se na nadležnom sudu i postoje dva načina. Prvi je taj da se brak razvedete sporazumno. Točnije, ako oboje bračnih drugova žele razvod, moraju sastaviti prijedlog za sporazumni razvod braka i uz ostalu potrebnu dokumentaciju predati ga na nadležni sud.

Nakon toga sud će sazvati ročište i ako oboje bračnih drugova izjave kako i dalje žele razvod, sud će donijeti rješenje kojim se brak razvodi. Ova situacija podrazumijeva izvanparnični postupak koji je relativno jednostavan i ne traje vremenski dugo.

Drugi način podrazumijeva parnični postupak koji je prilično formalniji i vremenski dugotrajniji. On se pokreće na nadležnom sudu putem tužbe u situaciji kada se jedan od bračnih drugova protivi razvodu braka. U ovom slučaju ipak je preporučljivo angažirati odvjetnika.

 

Razvod braka sa zajedničkom maloljetnom djecom

Ako supružnici imaju zajedničku maloljetnu djecu, brak razvode na nadležnom sudu sporazumno ili putem tužbe. Međutim, prije nego što se u postupak razvoda uključi sud, bračni drugovi moraju proći postupak obveznog savjetovanja pri nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad (novi naziv za Centar za socijalnu skrb).

Što je obvezno savjetovanje? To je postupak koji se provodi prije razvoda braka u kojem postoje zajednička maloljetna djeca i koji podrazumijeva pružanje stručne pomoći članovima obitelji. Cilj je sklapanje Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. To je dokument koji se odnosi na pitanje skrbništva nad zajedničkom maloljetnom djecom. Da bi se smatralo kako supružnici imaju sporazum, potrebno je da su suglasni oko sljedećih kategorija u Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi:

  • s kojim roditeljem i na kojoj će adresi dijete stanovati

  • na koji će način roditelj s kojim dijete ne živi viđati dijete (koliko često i slično)

  • koji će iznos alimentacije plaćati roditelj s kojim dijete ne živi

Planom se mogu odrediti i različita druga pitanja u vezi skrbništva, ali to se daje na izbor supružnicima. Ako supružnici uspješno postignu Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad izdat će im pripadajuće izvješće. Njega je zajedno s drugom propisanom dokumentacijom potrebno predati na nadležni sud koji će taj Plan potvrditi te će brak razvesti rješenjem.

Ako supružnici ne mogu sklopiti sporazum kroz Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi pri nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, bit će im izdano izvješće u kojem se navodi kako nisu uspjeli sklopiti sporazum. Nakon toga supružnici su dužni prisustvovati bar jednom sastanku obiteljske medijacije.

Što je obiteljska medijacija? To je postupak u kojem se nastoji sporazumno riješiti spor iz obiteljskih odnosa uz pomoć obiteljskog medijatora koji je nepristrana, neutralna i posebno educirana osoba. Glavni cilj obiteljske medijacije jest postizanje Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kao i drugih sporazuma u vezi s djetetom.

Ako supružnici nakon svih prethodno opisanih koraka nisu uspjeli sklopiti sporazum i Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, pokreću razvod braka tužbom na nadležnom sudu uz prilaganje propisane dokumentacije. Djetetu ili djeci imenuje se poseban skrbnik koji je osoba zaposlena u Centru za posebno skrbništvo, uglavnom je pravnik po struci te zastupa interese djeteta na sudu. Iako je propisano da se sudski postupci u koje su uključena djeca trebaju rješavati žurno, stvarnost je takva da znaju potrajati i duži vremenski period (pogotovo ako su roditelji izrazito konfliktni).

 

Psihosocijalne posljedice razvoda braka

Razvod je stresna situacija za sve članove obitelji, a pogotovo za djecu koja su u potpunosti ovisna o svojim roditeljima. Većina djece uspješno prevlada tako veliku promjenu, pogotovo ako je riječ o sporazumnom razvodu roditelja tijekom kojeg nema sukoba koji itekako utječu na djecu. Međutim, Buljan Flander i Karlović (2004) navode kako dio djece doživljava emocionalne posljedice uslijed razvoda braka roditelja te kako one mogu biti vidljive čak i u odrasloj dobi djeteta.

Mnogi roditelji misle da dijete ne treba opterećivati informacijama vezanima uz razvod braka. Istina je da djecu treba zaštiti što je više moguće, ali potrebno je pripaziti da se ne izazove kontra efekt. Naime, razvod braka utječe i na dijete i potrebno je s djetetom razgovarati o tome kako priliči djetetovoj dobi. Stavite se u cipele djeteta. Nije neobično da dijete želi znati s kim će živjeti, kako će viđati drugog roditelja, što će biti s, primjerice, kućnim ljubimcem i slično.

Wallerstein i Kelly navode kako se kod djece javlja različit spektar emocija koje su povezane s razvodom braka roditelja. Spominju se:

  1. strah od napuštanja

  2. osjećaj tuge

  3. zabrinutost za roditelje

  4. sukob lojalnosti

  5. osjećaj odbačenosti i osamljenosti

  6. bijes i agresija

Slične emocije javljaju se i kod roditelja te dijete uči kako se nositi s tim emocijama promatrajući roditelje. Ako se roditelji konstantno svađaju te još u svađe uključuju i dijete, to neće donijeti ništa dobro. Ako sukob postoji, pokušajte ga držati što dalje od djece. Ako ga ne može riješiti samostalno, nemojte oklijevati potražiti stručnu pomoć u vidu savjetovališta ili škole za roditelje. Svaki roditelj trebao bi željeti da njegovo dijete odraste u zdravu i funkcionalnu osobu, a to će biti puno teže ako odrasta u nesretnoj obitelji prožetoj sukobima ili ako prolazi kroz konfliktni razvod roditelja.

Roditeljstvo je prekrasno, ali snosi i ogromnu odgovornost. Bolje dobar razvod nego loš brak. Tu sam rečenicu čula toliko puta tijekom fakulteta, pročitala ju u knjigama ili istraživanjima i ne mogu se u većoj mjeri slagati s njom. Pogotovo kada sam na svoje oči vidjela kako konfliktni razvodi ili nesređeni bračni odnosi mogu utjecati na djecu, a vjerujte mi na riječ kada kažem da to nije nešto što biste poželjeli svom djetetu.

 

Foto: Pexels

Pripremila:
6 maskiranih toksičnih izjava i što one zapravo znače?

Pročitajte još

6 maskiranih toksičnih izjava i što one zapravo znače?

6 maskiranih toksičnih izjava i što one zapravo znače?