Kako prepoznati alergijski rinitis i ublažiti njegove simptome?

Kihanje, kihanje i još malo kihanja, potom pronalaženje maramice dok niz nos curi slina, a oči se zaklapaju. Jedino što postaje sve jasnije pritisak je koji se javlja u glavi, nakon čega će zasigurno se pojaviti i glavobolja. Eto, prilično živopisna situacija za prosječnu osobu koja boluje od alergijskog rinitisa - jedne od bolesti današnjice.

Alergija označava prekomjernu reakciju imunološkog sustava na inače neškodljive čimbenike iz okoliša.

Čimbenici rizika za razvoj alergijskog rinitisa mogu biti postojanje neke od alergijskih bolesti, astma, ekcem, atopijski dermatitis u dojenačkoj dobi, onečišćen zrak. Nasuprot toga, dojenje do šestog mjeseca života smanjuje vjerojatnost nastanka alergijskog rinitisa. Osnovno obilježje alergijskog rinitisa godišnja je periodičnost, tj. pojavljivanje simptoma u ono vrijeme koje je označeno kao vrijeme polinacije biljaka.

Metoda polinacije vrlo je značajan faktor distribucije polena u zraku. Polen biljaka koji se transportira vjetrom bit će u zraku u većim koncentracijama, dok polen biljaka koje se oprašuju kukcima gotovo da se neće pojavljivati u zraku. Veličina i struktura polenskih zrnaca dva su parametra koja određuju dužinu i udaljenost transporta vjetrom te dubinu ulaska u dišni sistem.

Pelud je jedan od najsnažnijih aeroalergena. Zbog svoje veličine pelud ne može doprijeti duboko u dišne puteve, već uzrokuje simptome koji djeluju na oči, nos i nosnu šupljinu. Prehrambeni alergeni ne smatraju se odgovornim za nastanak simptoma rinitisa. Važno je spomenuti da jačina simptoma i izgled kliničke slike variraju od sezone do sezone, odnosno težina kliničke slike često nije vezana s količinom alergena u zraku.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske sve su učestalije alergije na pelud korova, u prvom redu na pelud ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.). Pelud ambrozije inducira astmu dvaput više nego ostala pelud. Svaka biljka ambrozije producira milijune peludnih zrnaca, veličine 18 do 22 µm, prikladne za transport na velike udaljenosti.

Alergijske bolesti, bilo da se radi o alergijama na hranu, grinjama ili pak peludi, u stalnom su porastu u svijetu. Ne postoje točni podaci o učestalosti alergijskog rinitisa u Republici Hrvatskoj, ali imamo istraživanja među školskom djecom gdje se prevalencija kreće od oko 12 % na kontinentu pa do 18 % na obali.

Po kojim simptomima prepoznati alergijski rinitis?

Glavni simptom alergijskog rinitisa bistra je sluz koja teče iz nosa. Osim velike količine sekrecije iz nosa, može se pojaviti sasvim suprotan simptom, a to je začepljenost nosa. Uz tos se javljaju i kihanje, svrbež nosa, slabljenje osjeta mirisa. Kod gotovo polovine bolesnika javljaju se simptomi konjunktivitisa koji uključuju svrbež, suzenje te crvenilo očiju. Simptomi mogu izazivati nemir, smanjenje koncentracije i umor, a ako je riječ o teškim simptomima, tada mogu značajno narušiti kvalitetu života. 

Alergijski rinitis može biti povremeni (ciklički, sezonski), ali i trajni (godišnji). Povremeni se javlja manje od četiri dana u tjednu ili četiri tjedna u godini, dok sve dulje od toga spada u trajni. Osim toga, razlikujemo blagi oblik koji ne remeti noćni san, dnevne aktivnosti i ne uzrokuje smetnje na radnom mjestu. Srednji oblik bolesti odnosi se na onaj kod kojeg je jedna od navedenih situacija poremećena. I na kraju imamo teški oblik koji uključuje sve navedeno. Nije rijedak slučaj da se alergijski rinitis javlja u kombinaciji s drugim bolestima dišnog sustava, poput upala sinusa ili uha, a zbog mehanizma nastanka, često je uključena i astma.

ARIA smjernice (od engl. Allergic Rhinitis and its Impact on Asthma) osnovne su smjernice kojima se koristimo prilikom dijagnosticiranja i liječenja alergijskog rinitisa. Dijagnostika alergijskog rinitisa temelji se na dobro uzetoj anamnezi i liječničkom pregledu. Važna je osobna, ali i obiteljska anamneza, odnosno postojanje podataka o prethodnim bolestima unutar obitelji (kao što je astma). Prilikom fizikalnog pregleda potrebno je učiniti rinoskopski pregled. Rinoskopski pregled uključuje pregled obje nosnice pomoću instrumenta spekuluma. Prilikom postojanja alergijskog rinitisa sluznica nosa je otečena i lividne boje. Alergološko testiranje kod prvog javljanja bolesti nije potrebno, m eđutim može se učiniti citološki bris nosa koji nam govori o postojanju alergije u nosnoj sluznici.

Liječenje

Liječenje počinje s prevencijom alergijskog rinitisa. Najbolji je način sprječavanja nastanka alergije izbjegavanje samog alergena (one tvari na koju smo alergični), a koja se nalazi u neposrednoj okolini. Kada je zrak onečišćen, bolje je ostati kod kuće. U kući je potrebno ukloniti tepihe, zavjese, tapecirani namještaj te generalno očistiti kuću.

Medikamentozna terapija odnosi se na primjenu lijekova u obliku tableta, kapi i sprejeva za nos. Početak liječenja temelji se na ispiranju nosa fiziološkom otopinom. Fiziološka otopina razrjeđuje sekret te olakšava njegovo otplavljivanje skupa s alergenima. Nakon ispiranja nosa primjenjuje se terapija u obliku spreja ili kapi. Intranazalni kortikoseroidi protuupalni su lijekovi koji imaju minimalne sistemne nuspojave, a djeluju brzo i najučinkovitiji su kada se kontinuirano upotrebljavaju. Smanjuju otpuštanje upalnih medijatora iz sluznice i propusnost kapilara, a ne uzrokuju atrofiju nosne sluznice. U slučaju da sprejevi nisu dovoljni, u liječenju se upotrebljavaju i peroralni antihistaminici u obliku tableta ili već postojeće kombinacije kortikosteroida i antihistaminika u obliku nosnoga spreja. Antihistaminici su lijekovi koji se najviše upotrebljavaju u prevenciji i ublažavanju simptoma alergije. Navedeno uključuje i ublažavanje svrbeža uslijed fotodermatoza ili uboda insekata kod kojih je u podlozi pojačano lučenje histamina, tvari koja se oslobađa u tijelu kod alergijske reakcije. Hiposenzibilizacija, odnosno alergen specifična terapija, proces je primjene alergena supkutano ili sublingvalno koja se primjenjuje uglavnom nakon nezadovoljavajućih rezultata postignutih farmakološkom terapijom.

Alergijski rinitis kronična bolest je koja se pomoću lijekova i sprejeva može dovesti pod kontrolu tako da ne umanjuje kvalitetu života. Kako biste mogli opušteno koračati kroz život, bez opterećenosti o kvaliteti zraka koji udišemo, potrebno je upoznati se s karakteristikama bolesti, kao i načinom primjene lijekova.

Imate li vi problema s alergijama? Što vam najviše smeta?

 

Foto: Canva

Pripremila:
Matea Hrboka Zekić
Tagovi:

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.