Kako se lakše nositi s povratkom u radnu rutinu nakon godišnjeg odmora?

Nakon godišnjih odmora vraćamo se u svakodnevicu, na posao i ostalim uobičajenim obvezama. No, zbog čega nam sve to teško pada nakon odmora? Što je to "post-vacation blues" ili, u odsustvu boljeg prijevoda, poslije-odmorna groznica te kako ju spriječiti? Na ova je pitanja pokušala odgovoriti kolegica Ana Mabić čiji su glavni interesi kognitivna i socijalna psihologija, a u praksi se bavi dječjom psihologijom kroz rad u odgojno-obrazovnom sustavu. Ana je pripremila zanimljiv tekst o ovom fenomenu koji donosimo u cijelosti.  

Prenosimo u cijelosti tekst Marija Zulića s portala Nepopularna psihologija

Za vrijeme odmora osiguravamo si tjelesni i psihološki oporavak

Vjerojatno vam je već otprije poznata važnost odmora i njegove pozitivne posljedice na radnu učinkovitost te prevenciju negativnih osobnih (stres, depresija) i organizacijskih (izgaranje ili odsutnost) čimbenika. Praznici nam pružaju mogućnost suzbijanja stresnih aktivnosti smanjujući naše tjelesne i intelektualne aktivnosti, kao i uobičajene društvene zahtjeve našeg svakodnevnog života olakšavajući pritom naš tjelesni i psihološki oporavak, stoga odmor nije samo neophodan, već njegov nedostatak može uzrokovati negativne ishode.

Kako prepoznati post-vacation blues?

Unatoč blagotvornom učinku odmora, njegov učinak ne traje dugo. Povratak na posao i ostale obaveze nakon odmora proizvode neke simptome koji utječu ne samo na naše zdravlje, već i na našu svakodnevnu dobrobit. Ti simptomi nisu sindrom ili bolest kako je bilo dijagnosticirano 50-ih godina, ali mogu utjecati na učinak rada do prva dva tjedna nakon povratka. Pojam je poznat pod imenom “post-vacation syndrome / blues” ili u slobodnom prijevodu poslije-praznična groznica. The National Alliance on Mental Illness (NAMI) opisuje prethodno navedeni sindrom kao osjećaj anksioznosti i stresa koji se javlja oko praznika i može biti posljedica nerealnih očekivanja ili uspomena povezanih s prazničnom sezonom. Najčešći simptomi koji se u tom stanju javljaju, jesu uporni / ponavljajući osjećaj tuge (može varirati u intenzitetu i trajanju), osjećaj iscrpljenosti i umora, problemi sa spavanjem, gubitak interesa za aktivnosti u kojima inače uživate, nedostatak užitka u normalnim aktivnostima, problemi pri donošenju odluka, poteškoće u koncentraciji, povlačenje od prijatelja i obitelji, osjećaj usamljenosti, osjećaj razdražljivosti ili ljutnje.  Naravno, bitno je naglasiti da to ne vrijedi i za osobe koje su doživjele neugodna iskustva na odmorima. Takve su skupine ljudi nakon odmora osjećale olakšanje, a ne nelagodu.

Prema Ken Duckworthu, sve više ljudi izjavljuje da su im praznici najgore doba godine. Praznična groznica može proizaći iz različitih izvora kao što su trenutni događaji, osobna tuga, usamljenost, bolesti svih vrsta, ekonomske brige, odvajanje od članova porodice i pitanja vezana za vezu poput rastave ili razvoda. Ove osjećaje lako mogu pogoršati stresori od kojih se mnogi doživljavaju samo u ovoj sezoni. Iako su dosta slični pojmovi, bitno je shvatiti razliku između ovog pojma i depresije. Ovaj “sindrom” nije mentalna patologija, već samo “poremećaj prilagodbe”. Oni koji su pogođeni njime imaju specifične simptome kada je u pitanju određeni stresor. U ovom slučaju to je povratak u radnu rutinu. To je zato što se razina napetosti tijekom praznika prilično smanjila i sada je potrebno ponovo ju oporaviti. Potrebno je određeno vrijeme kako bi se osoba suočila sa zahtjevima svoje stare svakodnevne rutine.

Kako ublažiti / spriječiti osjećaj bezvoljnosti nakon odmora?

Postoji nekoliko rješenja za ublažavanje nelagode nakon odmora. Ne otići na odmor nije jedno od rješenja jer sam osjećaj nelagode nije izazvan odmorom, već nezadovoljstvom radnog mjesta, teškom prilagodbom na „stare“ obveze i / ili prevelikim očekivanjem od odmora. Neka od potencijalnih rješenja postepenog prilagođavanja svakodnevnoj rutini i ublažavanju poslije-prazničke groznice sljedeća su:

  • povratak s putovanja dva do tri dana ranije prije početka posla

  • prilagođavanje sati spavanja uobičajenom radnom vremenu

  • pridržavanje razumnog radnog rasporeda

  • zadržavanje nekih društvenih aktivnosti i aktivnosti u slobodno vrijeme

  • vježbanje tjelesne aktivnosti izvan posla, kao i tehnike opuštanja i/ili meditacija

Osim toga treba uzeti u obzir da je u nekim slučajevima taj sindrom nakon odmora pogoršan drugim organizacijskim problemima poput uznemiravanja, nasilja ili sukobima s kolegama ili nadležnim i u tom je slučaju odmor zapravo bijeg od konfliktnih situacija.

Autor: Nepopularna psihologija

Overthinking ili pretjerano razmišljanje: Kako znati kada razmišljanje postane prekomjerno? 

Pročitajte još

Overthinking ili pretjerano razmišljanje: Kako znati kada razmišljanje postane prekomjerno? 

Overthinking ili pretjerano razmišljanje: Kako znati kada razmišljanje postane prekomjerno?