Kako znati da je hrani prošao rok trajanja i što s takvim namirnicama možete učiniti?

Bacate li svaki put hranu kad vidite da je prošao rok bez obzira na to što proizvod nije promijenio miris, boju ili generalno izgled? Koliko se zapravo oslanjamo na oznake “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”? U nastavku otkrivamo koja je temeljna razlika između ovih dvaju oznaka, ali i korisne savjete kako prenamijeniti hranu kojoj je prošao rok trajanja.

 

Razlika između oznaka "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do"

Prema USDA Food Safety Inspection Service, oznaka “najbolje upotrijebiti do” znači da će proizvod nakon datuma označenog na pakiranju početi gubiti na kvaliteti, ali će i dalje biti jestiv. “Upotrijebiti do” označava vrijeme do kada je namirnica sigurna za konzumaciju jer se obično radi o namirnicama koje mogu predstavljati opasnost za zdravlje (riba, meso, mlijeko).

Problem prekomjernog bacanja hrane i promicanje odgovornosti među ljudima

Na stranici Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske objavljeno je da je “okvirna procjena temeljem raspoloživih podataka u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom za 2017. godinu pokazala da u Republici Hrvatskoj godišnje nastaje 399 611 tona otpada od hrane, odnosno 97 kg / stanovniku”.

 

Za konkretnu promjenu ponašanja i navika ljudi te opće podizanje svijesti o problemu prekomjernog bacanja hrane i promicanja odgovornosti svih dionika lanca opskrbe hranom, potrebno je provesti niz aktivnosti, a samo je jedna od mjera smanjenje otpada od hrane koje je opisano u Planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. (Narodne novine, br. 61/19). To podrazumijeva smanjenje globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini za 50 % i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine, navode na službenoj stranici ministarstva.

 

Prenamjena hrane - jedna od mjera koju već danas možete primijeniti

Postoje namirnice ili (prehrambeni) proizvodi koji se mogu upotrebljavati i nakon datuma otisnutog na pakiranju, poput praška za pecivo koje može biti zamjena za sodu bikarbonu (za čišćenje površina), vanilin šećer umjesto šećera s obzirom na to da šećer nema rok trajanja, isto kao i med osim ako se izloži vlazi.

Žitarice, brašno i suhe namirnice u globalu mogu se iskoristiti također nakon isteka roka. Brašno se treba prosijati i staviti u pećnicu na nekoliko minuta kako bi se uništile bakterije. Treba voditi računa ponajviše o mirisu prije nego što se proba određena namirnica. Vrlo je važna prevencija, stoga treba voditi računa o pravilnom skladištenju namirnica. Kako biste otpad od hrane sveli na minimum, kuhajte temeljce, zamrznite voće i povrće, umotajte namirnice u foliju, papirnate ručnike kako biste im produžili rok trajanja te ako ste u mogućnosti, napravite kompost. Kruh koji otvrdne, možete samljeti i napraviti domaće krušne mrvice, krutone… Prema FoodSafety.gov suha pakirana tjestenina može se upotrebljavati do dvije godine nakon datuma otisnutog na pakiranju.

 

Kako još možemo doprinijeti?

Kako bi se svijet, a pogotovo oni najranjiviji oporavili, mjere poboljšavanja iziskuju poboljšane društvene zaštitne sheme kroz digitalizaciju i, naravno, održivu agrikulturnu praksu kojom ćemo čuvati i održavati Zemljine prirodne resurse, naše zdravlje i klimu.

Digitalizacija ima potencijalnu moć smanjivanja razlike između razvijenih i nerazvijenih zemalja, gradova i ruralnih područja, starih i mladih… Na stranici FAO-a postoji sekcija „Take action“ koja pruža informacije kako mi možemo biti „food hero“: odabir raznovrsnih i nutritivno bogatih namirnica, promoviranje na društvenim mrežama (#foodheroes), volontiranje u pučkim kuhinjama i lokalnim „bankama“ hrane, potpora lokalnim proizvođačima, kupovanje sezonskog voća i povrća (smanjivanje ugljičnog otiska jer se hrana mora uvoziti i dugo putovati), uzgoj vlastitog vrta, smanjiti bacanje hrane… Popis je poprilično dug, a poanta jasna.

 

Toliko se sluša i priča o ozbiljnosti klimatskih promjena, nosivom kapacitetu Zemlje i samoj održivosti da je prilično jasno kako je ovo zadnji poziv na buđenje. Očistimo nered i pobrinimo se kao pojedini za cirkularnu ekonomiju jer – sve se vraća, sve se plaća…