Promjene na dojkama koje ne treba zanemariti: nisu sve kvržice jednake
Promjene na dojkama mogu izazvati zabrinutost, osobito kada prvi put napipamo kvržicu ili primijetimo nešto neobično. Ipak, većina takvih promjena nije zloćudna. Dojke se tijekom života mijenjaju pod utjecajem hormona, menstrualnog ciklusa i dobi, no postoje znakovi koje ne bismo trebali zanemariti. Donosimo vam pregled najčešćih promjena i objašnjavamo kada je potrebno potražiti savjet liječnika.

Kakve se kvržice mogu pojaviti u dojkama?
Kvržice se razlikuju prema obliku, veličini, čvrstoći i osjetljivosti. Među najčešćim dobroćudnim promjenama nalaze se:
-
ciste – vrećice ispunjene tekućinom koje mogu biti mekane ili napete, ponekad bolne, a njihova se veličina može mijenjati tijekom menstrualnog ciklusa
-
fibroadenomi – dobroćudne tvorbe koje se češće pojavljuju kod mlađih žena, a obično su glatke, čvrste, pomične pod prstima i bezbolne
-
fibrocistične promjene – promjene zbog kojih tkivo dojki može djelovati neravno, zadebljano ili osjetljivo, osobito prije menstruacije
Zloćudne kvržice često su tvrde, nepravilnog oblika i slabije pomične. Međutim, samo na temelju opipa nije moguće pouzdano utvrditi o kakvoj je promjeni riječ pa čak i bezbolna ili pomična kvržica zahtijeva liječničku procjenu.

Promjene koje nisu povezane samo s kvržicama
Pozornost treba obratiti i na izgled dojki. Iznenadno uvlačenje kože, neobična udubljenja koja mogu postati vidljivija pri podizanju ruku, promjena oblika dojke, neobjašnjivo crvenilo ili koža koja izgledom podsjeća na narančinu koru mogu upućivati na problem.
Važno je pratiti i bradavice. Novo uvlačenje bradavice, spontani iscjedak, osobito krvav ili proziran iz jedne dojke, kao i dugotrajno ljuštenje, osip ili ranice zahtijevaju pregled. Takve promjene ponekad mogu biti povezane i s rijetkom Pagetovom bolešću dojke.
Ne treba zanemariti ni novonastale kvržice ili otekline u pazuhu ili iznad ključne kosti jer mogu biti povezane s povećanim limfnim čvorovima.

Kada se treba javiti liječniku?
Svaku novu kvržicu potrebno je provjeriti, čak i ako ne boli, osobito ako se povećava, mijenja oblik ili ne nestaje nakon menstruacije.
Razlog za pregled može biti i stalna bol na jednom mjestu koja nije povezana s menstrualnim ciklusom. Iako bol najčešće nije znak raka dojke, ne treba ju zanemarivati ako traje ili se pogoršava.
Žene koje u obitelji imaju slučajeve raka dojke, osobito kod bliskih srodnica, trebaju se posavjetovati s liječnikom o potrebi ranijih i češćih pregleda.

Kako izgleda pregled dojki?
Liječnik najprije razgovara s pacijenticom i pregledava dojke opipom, a ovisno o dobi, simptomima i nalazu, može preporučiti dodatne pretrage.
Ultrazvuk dojki osobito je koristan kod mlađih žena jer omogućuje razlikovanje tvorbi ispunjenih tekućinom od čvrstih promjena. Mamografija je rendgensko snimanje koje može otkriti i promjene koje još nisu opipljive. Prvi mamografski pregled preporučuje se između 38. i 40. godine života, a kod žena s povećanim rizikom od raka dojke i ranije, prema preporuci liječnika.
Ako nalaz nije dovoljno jasan, liječnik može preporučiti magnetsku rezonanciju ili biopsiju, odnosno uzimanje uzorka tkiva za analizu. Važno je naglasiti da svaka cista ili kvržica ne zahtijeva biopsiju.

Zaključak
Najvažnije je poznavati vlastite dojke i na vrijeme prepoznati promjene. Samopregled je dobro obavljati jednom mjesečno, otprilike 7 do 10 dana nakon početka menstruacije, a žene koje nemaju menstruaciju mogu odabrati isti dan svakog mjeseca.
Samopregled ne zamjenjuje liječničke preglede, ali može pomoći u ranom uočavanju promjena, a pravodobno otkrivanje bolesti povećava mogućnosti uspješnog liječenja.
Foto: Canva
- Pripremila:
- Jelena Bojanović
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice