Što biološki sat znači za žene, a što za muškarce?
Postoji jedan trenutak koji je u društvu često obilježen brojem 30 kada žene više ne pripadaju u skupinu „djevojčica“ i često su podcijenjene ako do tada još nemaju dijete. Mogla bih na prste jedne ruke prebrojati žene koje su zakoračile u tridesete i nisu se učestalo susretale s pitanjima o tome kada će imati potomke, a još češće znaju li one da im biološki sat otkucava. Biološki sat je termin koji najčešće ima negativnu konotaciju kada je upućen ženama koje još uvijek nisu postale majke. Što biološki sat znači za žene, što za muškarce i za koga on to kuca, možete pročitati u današnjem članku.
Zašto ga zovemo biološki sat?
U proljeće 1978. godine u The Washington Postu mogao se pročitati članak pod nazivom The clock is ticking for the career woman (hrv. ženama s karijerom biološki sat otkucava). Ovo se događalo u srcu borbe za ženska prava, jednake plaće i ravnopravni položaj u društvu. Žene su se u ovim trenucima odlučile udaljiti od dotadašnje uloge domaćice i majke te su prvi put odlučile imati i karijeru i posvetiti vrijeme obrazovanju. I to je dobro jer je danas svijest o procesu starenja drugačija - ono što je bilo „staro“ za naše bake pa i mame, za nas više nije.
Žene u Hrvatskoj u prosjeku rađaju s 30 godina
Prosječna dob prvog rađanja u Hrvatskoj prelazi biološku optimalnu granicu od 25 godina života i trenutačno iznosi 28,6 godina, a prosječna je dob rađanja oko 30 godina. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2014. godinu, najveći broj živorođene djece rodile su žene u dobi od 30. do 34. godine (33 %) i u dobi od 25. do 29. godine života (31 %). Ipak, u medicini se koristimo ovim sveprisutnim terminom kada želimo imenovati razdoblje u kojem žena može ostati trudna i uspješno iznijeti trudnoću.
Biološki sat i žene
Žena se rađa s određenim brojem jajnih stanica, otprilike navodimo kako je taj broj oko dva milijuna jajnih stanica koje počinju sazrijevati u pubertetu. Do puberteta broj od dva milijuna jajnih stanica padne na otprilike 400 000 do 500 000. Nakon godinu do dvije od prve mjesečnice, odnosno menarhe, nakon što ciklusi postanu redoviti i ovulatorni, većina žena svakim menstrualnim ciklusom troši svoje jajne stanice. Oko 1000 jajnih stanica propada svakoga mjeseca, a samo jedna od tisuću ovulira. Kada se to drugačije predoči, žena svakog dana izgubi oko 30 jajnih stanica. Jajne stanice napuštaju svoje mjesto te kreću na put dugačak oko tri mjeseca kako bi doživjele ovulaciju. U slučaju da se dogodi oplodnja, jajna stanica iskorištava se za stvaranje zametka, odnosno ploda i dolazi do trudnoće.
Suma sumarum, žene dostižu vrhunac svoje plodnosti oko 25. godine života, nakon čega slijedi lagani pad. Značajni pad plodnosti u životu jedne žene događa se iza 37. godine života. Okolišni čimbenici poput načina života, prehrane, različitih autoimunih bolesti i lijekova oštećuju jajne stanice, čime se s godinama smanjuje i njihova kvaliteta. Opadanjem broja i kvalitete jajnih stanica smanjuje se i šansa za trudnoćom.
Biološki sat i muškarci
Žene se rađaju sa svojim spolnim stanicama koje sazrijevaju u pubertetu. Za razliku od njih, muškarci ih tek počinju stvarati u pubertetu i to nastavljaju do starosti. Kvaliteta i broj spermija u ejakulatu smanjuje se s godinama. Zabrinjavajući trend povećanja muške neplodnosti otkriven je 2011. godine kada su znanstvenici uočili kako se za manje od 40 godina spermiogram smanjio za 60 % u čak 50 zemalja svijeta. Za sada postoji pretpostavka kako se kod muškarca smanjuje broj spermija i njihova kvaliteta nakon 40. godine života, a dramatičniji pad slijedi tek nakon 70. godine života, stoga možemo reći kako i muškarci imaju svoj biološki sat koji kuca drugačije.
Možemo li promijeniti otkucaje našeg biološkog sata?
Na neke stvari možemo utjecati, a na neke ne. Primjerice, ne možemo zaustaviti starenje, ali prestankom pušenja, konzumiranja alkohola ili droga te izbjegavanjem prekomjerne tjelesne mase, možemo se pobrinuti za očuvanje reproduktivnog i cjelokupnog zdravlja. Kvalitetna, zdrava i raznolika prehrana pružit će našem tijelu optimalne uvjete za funkcioniranje, a tjelesna aktivnost pomoći će organizmu da se učinkovitije bori protiv štetnih učinaka slobodnih radikala i stresa.
U popularnoj knjizi Vodič o trudnoći za nestrpljive cure Jean Twenge osporava „govorkanja“ o tome kako svaka treća žena starija od 35 godina neće uspjeti zanijeti nakon godinu dana pokušaja te objašnjava da se taj podatak temelji na analizi francuskih knjiga rođenih između 1670. i 1830. Danas oko 80 % žena u dobi od 35 do 39 godina danas uspijeva zatrudnjeti prirodnim putem, što je tek nešto manje od stope plodnosti žena u dobi od 27 do 34 godine.
Možemo li barem znati koliko brzo kuca biološki sat?
Neumoljiva biologija ipak tjera žene na uvid u funkciju njihovih jajnika, a napretkom medicine uspjeli smo okvirno odrediti duljinu reproduktivnog života svake žene. Tako danas možemo reći kojom brzinom kuca naš sat. Anti-Muellerov hormon (AMH) proteinski je hormon koji je značajan za određivanje trenutka ulaska u menopauzu i rano otkrivanje patoloških procesa na jajnicima, ali i određivanju stvarne rezerve jajnih stanica. Rezultat određivanja ovog hormona pouzdan je pokazatelj potencijala jajnika i plodnosti. Kako je ovo moguće?
AMH stvara se u jajnicima i regulira dozrijevanje pojedinih jajnih stanica, on djeluje kao protuteža FSH i LH te onemogućuje da prilikom ovulacije imamo veliki broj jajnih stanica. Kako opada broj jajnih stanica koje bi prilikom ovulacije mogle dozrijevati, tako pada i razina AMH te na taj način korelira s brojem jajnih stanica. Pretraga je brza i bezbolna jer se rezultat dobiva iz uzorka krvi, neovisno o tome u kojem se dijelu menstrualnog ciklusa nalazimo.
Zaključak
Biološki sat imaju i muškarci i žene. Nažalost, ovaj se termin kod žena pretežito upotrebljava s negativnim prizvukom koji kod žena nerijetko izaziva sram, anksioznost, ljutnju i zabrinutost. Međutim, biološki sat i smanjenje plodnosti s godinama, kao i samo starenje koje to prati, nisu ništa drugo nego prirodan proces. I zato... "priroda je lijepa, ali zaje**** društvo."
Foto: Canva
- Pripremila:
- Matea Hrboka Zekić
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice