Jesu li djeca danas sve manje pripremljena za život? 

Koliko god to brutalno zvučalo, ovo je pitanje koje si u posljednje vrijeme često postavljaju znanstvenici, ali i obični ljudi, a posebice oni koje se profesionalno bave djecom – odgojitelji, učitelji, profesori, jednom riječju edukatori. Iz generacije u generaciju primjećuju kako su djeca sve manje pripremljena za život – u vrtiću ne znaju zavezati cipele, teško im je skinuti i obući odjeću, imaju sve oskudniji vokabular ili, kako bismo narodski rekli, ne znaju se razgovarati (o logopedskim problemima da i ne govorimo). U školi pak veliki postotak učenika mora se dobro skoncentrirati da bi znali gdje je lijevo, a gdje desno, većina ih ne zna strane svijeta, dane u tjednu, a kamoli mjesece. Sve do viših razreda roditelji im spremaju knjige po rasporedu, posuđuju lektiru, čak je i čitaju na glas “da se jadno dijete ne muči”.

Sve što napravite umjesto djeteta, napravili ste protiv njega!

Roditelji helikopteri, odnosno oni koji neprestano “lebde” nad djecom, čine stvari umjesto njih, donose odluke za koje su djeca sama sposobna, čak se miješaju i u njihove razmirice s vršnjacima.  Naravno da to roditelji rade iz ljubavi, ali ako svome djetetu želite dobro, nemojte to činiti jer sve što napravite umjesto djeteta, napravili ste protiv njega. Rezultat će biti taj da dijete nije spremno za život i izazove koje on sa sobom donosi - praktične, intelektualne, a posebice društvene.

Što kažu istraživanja?

Vezano za pitanje jesu li današnja djeca stvarno gluplja, imamo lošu i dobru vijest. Krenimo prvo na lošu – da, jesu. Sukladno testovima inteligencije, prosječni IQ (kvocijent inteligencije) u posljednje vrijeme pada. Tijekom 20. stoljeća događao se porast IQ-a od prosječno tri boda po desetljeću (tzv. Flynnov efekt) i to sve otkad je test inteligencije uveden (1904. godine), no istraživanje koje je 2020. godine provođeno na četiri velika svjetska sveučilišta, pokazalo je da je čovječanstvo u pandemiji (ili djelomično i zbog nje) izgubilo 22 boda. Jednom riječju, izgubili smo ono što smo postigli u 70 godina napretka. Iako je trend pada bio i ranije vidljiv, ovakav pad nezapamćen je. Potrebno je važno napomenuti da je to izraženije kod dječaka nego kod djevojčica što, naravno, kasnije tijekom školovanja ima važne posljedice. Znanstvenici smatraju da su među najvažnijim uzrocima tome veliki stres kojem su izloženi roditelji, povećana socijalna izolacija obitelji (manje druženja s drugima, porast online rada od kuće) te svakako prevelika izloženost “ekranima” što čak dovodi do digitalne demencije.

Kako možemo utjecati na "oglupljivanje"?

Dobra je vijest da možemo na to utjecati jer inteligencija je nešto što se vježba, razvija, mijenja. Ja bih rekla da i trebamo jer opstanak čovjeka kao vrste ovisi o tome da intelektualno napredujemo i da međusobno budemo što povezaniji.

Stručnjaci se slažu da je nužno povećano ulagati u rano obrazovanje djece – vrtićka dob i niži razredi jer je dječji mozak tada najpripremljeniji za učenje što dokazuje i činjenica da se u to vrijeme događa impresivna sinaptogeneza, odnosno mozak “raste”. Ono što tada napravimo, bit će intelektualna osnova na kojoj ćemo graditi čitav svoj akademski i poslovni život. Što sve možemo napraviti? Prije svega, kontrolirati i smanjiti vrijeme koje djeca provode pasivno upijajući digitalne sadržaje, povećati njihovu fizičku aktivnost i boravak u prirodi koja je puna izuzetno vrijednih stimulusa za dječji mozak. Uz to, čim više razgovora s djecom, čitanja, druženja - kako s vršnjacima tako i s djedom i bakom, rodbinom, susjedima - jer mozak se organizira kroz razgovor i komunikaciju. Svakako je dobro djeci pružiti mogućnost da pohađaju neki od programa koji za cilj imaju upravo pravilnu stimulaciju dječjeg mozga u toj dobi kroz VAK metodologiju (upotreba vizualnih, auditivnih i kinestetičkih podražaja) kroz rad na abakusu i mentalnu aritmetiku.

Među njima ističemo međunarodni program ALOHA Mentalna aritmetika koji je dostupan i u preko 40 lokacija u Hrvatskoj. Program se bazira na računanju pomoću abakusa, a djeca zatim usvojeno znanje primjenjuju tako da vizualiziraju abakus kako bi riješili zadatke i tako aktiviraju mozak na optimalan način. Osim IQ-a djeca razvijaju i druge vještine kao što su pažnja, koncentracija, vizualizacija, kreativnost, matematičke vještine pa sve do emocionalne inteligencije. Tijekom rujna možete doći na potpuno besplatne prezentacije i radionice ALOHA Mentalne aritmetike diljem Hrvatske u terminima prikazanim na poveznici zajedno s djecom, a nastava počinje u listopadu. Roditelji u jednoj prostoriji slušaju prezentaciju o programu dok djeca u drugoj prostoriji sudjeluju u radionici kroz koju nauče osnove abakusa i isprobavaju sve dijelove programa kako bi mogli vidjeti je li to aktivnost u kojoj bi voljeli sudjelovati. Ako nađete termin koji Vam odgovara, prijavite se putem web stranice https://aloha.hr/prijavi-se/.

Iskustva korisnika pogledajte u nastavku: 

*Tekst pisan u suradnji s međunarodnim programom ALOHA.

Foto: Unsplash/Canva

Pripremila:
Ženski RecenziRAJ

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.