Novo vrijeme i nova pravila za odgajanje djece u doba tehnologije i ekrana
U današnje vrijeme pitanje djece i ekrana više nije "ako", nego kako i kada. Tehnologija je dio naših života, ali broj sati provedenih pred ekranom više nije toliko važan koliko sadržaj koji konzumiramo. Kako se razvija struka i rade nova istraživanja, tako se i mijenjaju preporuke za djecu, a ovo su stvari koje pedijatri i psiholozi posebno ističu.
Sadržaj je važniji od trajanja
Dječji mozak u predškolskoj dobi oblikuje se kroz interakciju, igru, govor i pokret. Ekrani koji potiču aktivno učenje, razumijevanje i interakciju, poput aplikacije s edukativnim sadržajima, sadržaji koje roditelj i dijete zajedno gledaju i komentiraju, imaju drugačiji efekt od pasivnog "skrolanja" ili gledanja nasumičnih videa.
Pravila po dobi djeteta
Mnogi stručnjaci i dalje zagovaraju "zero screen time" prije druge godine života, no novije preporuke tu granicu ipak spuštaju na 18 mjeseci kao donju granicu. Iznimka su povremeni video pozivi s bliskim osobama. Naglasak je i na konzumaciju sadržaja isključivo preko televizora. Tako se djeci omogućuje pravilno sjedenje bez izvijanja vrata – kao što je slučaj s mobitelom ili tabletom u ruci.
Za djecu od dvije do pet godina preporučuje se maksimalno 60 minuta dnevno i to kvalitetnog, nadziranog sadržaja (npr. edukativni programi, aplikacije koje potiču rješavanje problema, govor, osnovne brojeve i boje). Ova minutaža može se rasporediti u više manjih vremenskih blokova tijekom dana. Ove brojke samo su smjernice koje pomažu da tehnologija ne zamijeni ljudsku interakciju, igru i istraživanje svijeta.
Zašto previše ekrana može biti problem?
Istraživanja povezuju nekoliko problematičnih posljedica s pretjeranom upotrebom ekrana kod djece svih dobi. Možda ste neke primjere i sami primijetili u svom okruženju.
-
smanjena pažnja i koncentracija: brzo mijenjanje slika i podražaja ne potiče fokus, nego fragmentirano razmišljanje
-
smanjena kvaliteta sna: plavo svjetlo ekrana može remetiti ritam spavanja ako je uređaj upotrebljavan u večernjim satima
-
manje fizičke igre i pokreta: predškolci najbolje uče kroz tijelo i interakciju, a dugotrajno sjedenje pred ekranom zamjenjuje istraživanje, trčanje, penjanje, izgradnju, crtanje
-
socijalna povezanost: svijet je bogat nijansama govora tijela, tona glasa i spontanih reakcija koje se ne mogu naučiti iz ekrana
Upravo zato kvalitetna interakcija s odraslim osobama i djecom ostaje najvažniji "ekran" djetetovog djetinjstva. Istraživanja povezuju nekoliko problematičnih posljedica s pretjeranim korištenjem ekrana kod djece svih dobi. Možda ste neke primjere i sami primijetili u svom okruženju.
Što raditi umjesto pasivnog gledanja?
Roditelji male djece znaju da postoje dani i situacije kada su ekrani jedini alata koji će zaista "upaliti". To je u redu – sve dok se radi o iznimkama, a ne svakodnevici. Ekrani bi i trebali biti upravo to – alat današnjice koji može biti prirodan dio odrastanja, ali ne i zamjena za kvalitetno vrijeme s obitelji.
Sljedeći put kada dijete nešto gleda, možete:
-
zaustaviti video i pitati: "Što misliš što će se dogoditi sad?"
-
povezati sadržaj s realnim svijetom: "Sjećaš se kad smo mi vidjeli patku u parku?" ili "I ti si tako plakao kad si se naljutio."
-
poticati dijete da ponovo ispriča priču svojim riječima
-
birati sadržaje koji potiču rječnik i emocije; npr. kratki crtići s jasnim likovima
Ekrani nikada ne bi trebali biti zamjena za igru, razgovor, priču prije spavanja ili zajedničko druženje. Ali mogu biti itekako korisni alat u lakšem učenju, poticanju radoznalosti i danima kada vam svima treba malo odmora uz zanimljiv sadržaj. Uz ove smjernice, zdravo djetinjstvo imat će savršen balans između života na ekranu i izvan njega.
Foto: Canva
- Pripremila:
- Maja Kos Mehmeti
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice