Radi li vaše dijete ove stvari? Evo što vam to govori
Djeca odrastanjem prolaze kroz brojne faze, a time i izvode brojna ponašanja od kojih se neka roditeljima mogu činiti čudnima i uzrokovati zabrinutost. Postoje ponašanja koja se pojavljuju kod većeg broja djece i koja su potpuno normalan dio razvoja, a možda se na prvi pogled doimaju čudnima. Razumijevanje tih ponašanja roditeljima pomaže u prepoznavanju normalnih razvojnih faza, ujedno i faza koje će proći, ali i daje potrebne alate za prepoznavanje pomoći kada je ona potrebna.
Sakupljanje predmeta
Malena djeca pokazuju interes za razne predmete – od onoga što nađu u parku, na ulici, pa praktički bilo gdje. Teorija razvoja Jeana Piageta govori da djeca koriste kolekcionarstvo, odnosno sakupljanje predmeta, kao način da bolje i lakše razumiju ono što ih okružuje. Ta se faza razvoja naziva predoperacijska faza, a traje od druge do šeste godine života.
Razgovor sa samim sobom
Većina djece kada nešto radi ili kada je samo razgovara samo sa sobom. Neka djeca to čine da bi se zabavila, nekima je to način igre ili utjehe. Razvojni psiholozi navode kako unutarnji govor izrazito pomaže u kognitivnom razvoju i samoregulaciji, budući da ono predstavlja način na koji djeca organiziraju svoje misli i rješavaju probleme. Ako dijete razgovara samo sa sobom i nakon što je prešlo predškolski uzrast, posebno ako to radi intenzivno i često, to može biti znak za zabrinutost. Naime, pokazalo se da intenzivan samogovor može biti povezan s određenim razvojnim poremećajima ili postojanja socijalnih teškoća.
Igranje vlastitim tijelom
Istraživanje vlastitog tijela u potpunosti je normalan dio dječjeg razvoja. Takvo ponašanje pomaže djeci da steknu pojam o sebi, razviju tjelesnu svijest i samopoštovanje. Također, dijete tako istražuje granice i funkcije svog tijela. Od pete do sedme godine života djeca razvijaju pojam privatnosti te počinju razumjeti kada i gdje se što može raditi. Ako i primijetite da dijete to radi na neprikladnom mjestu, to ne mora biti ništa zabrinjavajuće, može biti i samo to da dijete još nije naučilo granice društvenih normi vezanih uz tjelesno dodirivanje. Vrlo je važno dijete za to ne okrivljavati, već pokazati razumijevanje te jasno razgovarati o granicama.
Izmišljeni prijatelj
Istraživanja pokazuju da čak 65 % djece ima izmišljenog prijatelja u nekom trenutku u djetinjstvu, najčešće je to u dobi između tri i pet godina. Psiholozi podržavaju ova ponašanja jer donose mnoge vještine: dijete ima priliku izraziti svoje emocije, razvijati socijalne vještine, vježbati vokabular i rješavaju probleme. Ako dijete ima izmišljenog prijatelja s kojim se intenzivno „druži“ i nakon sedme godine, to može biti razlog za traženje pomoći i savjeta, budući da većina djece prestane imati izmišljenog prijatelja oko sedme godine života.
Pretjerane emocionalne reakcije
Djeca često znaju imati vrlo burne i dramatične emocionalne reakcije na pojave koje inače ne bi izazivale takvu reakciju. Psiholozi naglašavaju kako su povremene burne reakcije normalne te su dio učenja o upravljanju emocijama. Emocionalna regulacija razvija se kroz vrijeme, ali i iskustvo – na što primjereno, a na što neprimjereno reagira, gdje može i kako reagirati. Ako dijete ima česte i dramatične reakcije, neprimjerene situaciji, one mogu ukazivati na mogućnost postojanja poremećaja emocionalne regulacije.
Zaključak
Sve u svemu, uz znanstvena istraživanja i navode stručnjaka, uvijek je važno vratiti se na intuiciju roditelja. Ako vam se neko ponašanje zaista čini neobično, atipično i ako se ponavlja često, u velikom intenzitetu, na neadekvatnom mjestu ili u neadekvatno vrijeme, nikada nije naodmet posavjetovati se sa stručnom osobom.
Foto: Canva
- Pripremila:
- Gabrijela Matković
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice