Hoće li bojkot dobavljača i velikih trgovačkih lanaca koji nepravedno dižu cijene zaista uspjeti?
Kada je u Italiji drastično poskupjela kava u kafićima, počeli su ju piti kod kuće. Kada im je došlo do skoka cijena pekarskih proizvoda, kruh su pekli sami. No što kada u Hrvatskoj poraste cijena kave u kafićima? Ništa. Dogodi se to da, kao i dan prije poskupljenja, ne možemo pronaći slobodan stol u kafiću. Je li u redu da poznati hrvatski trgovački lanac 300 g kruha s chia sjemenkama prodaje po cijeni od 1,39 eura, a za kilu istog morali bismo izdvojiti gotovo 5 eura? Je li realno i opravdavajuće veliku Milka čokoladu od 270 grama platiti 7 eura? Da, i ja sam šokirana i smatram da to uopće nije normalno.
Bojkot trgovina već ovaj petak
Ako ste imalo aktivni na društvenim mrežama, vjerojatno je i do vas došao poziv za bojkot trgovačkih lanaca u petak (24. siječnja 2025.) zbog prevelikih povećanja cijena. Isprva bi se moglo reći da je to bespotrebno i da s time nećemo ništa postići, ali kada malo istražimo po internetu, vrlo brzo dođemo do zaključka da je trgovačkim lancima najgore kada im proizvodi samo stoje na polici.
Naravno, većina nas bit će pravi Balkanci pa ćemo podržati taj bojkot, a dan prije otići ćemo u ekstremni shopping da nam slučajno taj petak nečega ne nedostaje. Nije tragedija ako nam nedostaje malo šećera za kavu, brašna za palačinke ili gazirane vode koja nam se baš tada pije.
Jesu li za sve krivi kupci?
Možda i jesmo, nažalost. Koliko puta samo odemo u trgovinu po dva ili tri artikla, a izađemo s računom od 120 eura jer smo kupili, kako bi se reklo, sve "od igle do lokomotive"? Nažalost, previše. I nakon toga usuđujemo se prigovarati kako je sve preskupo i da nemamo novaca. Često je želja za kupovanjem i trošenjem novca jako velika i ne znamo ju kontrolirati, ali samokontrola koju ćemo sebi uvrstiti u dnevni raspored može biti prvi korak borbe protiv značajnih poskupljenja.
No što je onda s kafićima i kavama? Popijte dvije kave kod kuće i jednu u kafiću. I to ne morate raditi svaki dan. Počastite se tom kavom ponekad, onako luksuzno i odvažno. Ne uživajte u guštima "birtijske arabike" tri puta u danu. Slična situacija je sa svima poznatim cijenama svježeg mesa, a posebno junetine čija je cijena u prethodnih nekoliko mjeseci skočila za drastičnih 43 %. Da ju nitko ne kupuje, cijena ne bi mogla toliko dugo biti visoka i kad-tad bi morala "pasti", zar ne?
No što je s trgovinama? Evo računice!
Uzmimo si za primjer jedan prosječni shopping da vidimo koliko bismo potrošili. Recimo da nam treba 200 g instant kave, jedan kilogram brašna, jedan kilogram šećera, pola kilograma svinjskog vrata, 400 grama tjestenine, dvije litre mlijeka i paket toaletnog papira.
-
200 g instant kave = 8 eura
-
1 kg brašna = 0,80 eura
-
1 kg šećera = 1 euro
-
500 g svinjskog vrata =3,5 eura
-
400 g tjestenine = 1,10 eura
-
2 l mlijeka = 1 euro
-
1 paket (10 rola) toaletnog papira = 2,30 eura
Kada podvučemo crtu, dolazimo do troška od 17,70 eura. Potrošili smo veći iznos novca, a nismo kupili gotovo ništa. Nemamo namirnica ni za jedan pošteni ručak, a ponajmanje nešto drugo.
Manipulacija eurom
Sve je bilo puno jednostavnije kada smo dolazili u pekaru i kruh platili 8 kuna, kavu 25 kuna, a tjesteninu 10 kuna. Otkada imamo euro često zaboravimo koliko je on zapravo jaka i velika valuta pa nam se iznos od 7 eura za kavu čini odličan, a zapravo je to više od 50 kuna što prije tri godine nikada ne bismo prežalili. Nažalost, često se izgubimo u svemu tome i sve nam se čini jako jeftino, ali sve je to zapravo previše u odnosu na prosječnu hrvatsku plaću i minimalac.
Nemam previše nade da ćemo u petak postići nešto značajno i veliko ako samo taj jedan dan ne odemo u trgovinu. Pravu revoluciju i promjenu možemo naglasiti tek ako si usadimo granice kupovanja i limite cijena koje toleriramo. Dokle god iz dućana izlazimo s polupraznom vrećicom čija je vrijednost 120 eura, samo ćemo sebi štetiti, a trgovinama ići u korist.
Foto: Canva
- Pripremila:
- Marinela Išasegi Bogdanić
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice