Uzroci i simptomi alergije na sunce: Kako ju ublažiti i / ili prevenirati?
Alergija na sunce učestala je pojava među svjetskom populacijom – pretpostavke su da 10 do 20 % populacije razvije jedan od oblika alergije na sunce, s tim da je deset puta češća pojava kod žena. Iako za sada nema potpunog znanstvenog objašnjenja kako nastaje, pretpostavka je da izlaganjem kože sunčevim UV zrakama dolazi do promjena u stanicama kože koje imunološki sustav vidi kao „strane” te pokreće reakciju na njih lučenjem histamina ili stvaranjem drugog imunološkog odgovora, što rezultira alergijskom reakcijom. Obično se prezentira kao crveni osip praćen svrbežom, a ovisno o tipu alergije na sunce, simptomi se mogu pojaviti unutar nekoliko minuta pa sve do nekoliko dana nakon izlaganje kože suncu.
Tipovi alergije na sunce
Alergija na sunce stanje je kojim nazivamo pojavu osipa (a ponekad i drugih znakova te simptoma) nakon što je osoba bila izložena sunčevim zrakama. Ova alergija pojavljuje se kod svih, neovisno o godinama, spolu ili rasi. Uočeno je da postoji genetska komponenta, no nije još u potpunosti razjašnjena. Ako netko u obitelji ima alergiju na sunce, postoji veća vjerojatnost da će i drugi članovi obitelji razviti alergiju na sunce. Alergije na sunce češće se pojavljuju tijekom proljeća i ranog ljeta budući da je to period kada ljudi počinju više vremena provoditi na suncu. Postoji nekoliko tipova alergije na sunce, a simptomi mogu varirati od blagih do teških. Blage reakcije obično prođu spontano, dok je za srednje teške i teške potreban liječnički nadzor uz uzimanje lijekova koji će smanjiti reakciju.
Polimorfna eritemazozna reakcija (PMLE) najučestaliji oblik alergija na sunce koji se pojavljuje nekoliko sati (oko dva sata) nakon izlaganja kože suncu. Prezentira se na dijelovima kože koji su bili izloženi suncu, s papulama (ograničenim dobro definiranim izbočinama na koži) ili plikovima ispunjenim vodenastim sadržajem, obično praćenim svrbežom ili peckanjem. Simptomi se mogu olakšati stavljanjem hladnih obloga na zahvaćena mjesta ili prskanjem hladne vode. Spontano nestaje u roku dva do tri dana nakon prestanka izlaganja sunčevim zrakama. Ovaj tip reakcije može se ublažiti postepenim dužim izlaganjem suncu kako bi se stvorila tolerancija kože na zrake te smanjila alergijska reakcija, a uočeno je kako se prestane pojavljivati u roku od pet do deset godina nakon prve reakcije.
Aaktinični prurigo vrlo je rijedak nasljedni oblik alergije na sunce koji se prezentira sa sličnim simptomima kao PMLE, no intenzivnijim. Papule i plikovi mogu se pojaviti i na mjestima koja nisu bila izložena suncu. Često se pojavljuje na licu (pogotovo oko usana) i gornjim dijelovima tijela. Javlja se u proljeće sa simptomima koji mogu perzistirati i do zimskih mjeseci. Prvi se put pojavljuje u djetinjstvu ili adolescenciji.
Fotoalergijska reakcija nastaje kada kemijski spoj koji je unešen u tijelo ili apliciran na kožu, dođe u kontakt sa sunčevim UV zrakama te stvori alergijsku reakciju. Kemijski spojevi koji mogu dovesti do ove reakcije, neki su lijekovi (određeni antibiotici i antimikotici, hipolipemici, diuretici, nesteroidni protuupalni lijekovi, retinoidi,...), no i kreme sa zaštitnim faktorom, šminka ili parfemi. Simptomi se pojavljuju u periodu od nekoliko sati ili dana nakon izlaganja suncu u obliku sitnih plikova ili osipa praćenog svrbežom i crvenilom. Može se pojaviti i na dijelovima tijela koji nisu bili izloženi suncu. Alergijska reakcija nestaje nakon identifikacije i prestanka daljnjeg izlaganja kemijskom spoju koji ju je uzrokovao.
Solarna urtikarija – rijetka dijagnoza koja češće pogađa žene mlađe dobi. Pojavljuje se nekoliko minuta nakon izlaganja UV zrakama na mjestima koji su bili izloženi njihovom djelovanju u obliku urtikarije (koprivnjače). Može se razviti i sistemska reakcija sa srednje teškim do teškim simptomima. Iako obično nestane spontano u roku od 30 do 120 minuta nakon prestanka izlaganja suncu, ponovno će se pojaviti ako koža bude izložena zrakama.
Generalno, simptomi i znakovi alergije na sunce mogu se razviti nekoliko minuta, sati ili dana nakon izlaganja suncu. Najviše ovise o nekoliko faktora: površini kože koja je bila izložena, vremenu tijekom kojeg je bila izložena, intenzitetu UV zraka te o tipu alergije. Najčešće se osip javlja na mjestima koja su bila direktno pod utjecajem sunčevih zraka, ali ponekad se može javiti i na dijelovima tijela koji nisu bili izloženi. Osip može imati različit izgled: od papula, čvorića, plikova, koprivnjače (urtikarije), a često se javljaju i crvenilo, svrbež, ljuskanje, peckanje ili pečenje, oticanje.
Iako osip može potrajati i do nekoliko tjedana, nakon njega ne zaostaju ožiljci. Kada postoji teža sistemska reakcija, tada dolazi i do glavobolje, slabosti, malaksalosti, gubitka svijesti, mučnine, povraćanja, teškoća u disanju, a u najgorem slučaju i do anafilaksije (u sklopu solarne urtikarije) koja je po život opasno stanje. Dijagnozu može postaviti liječnik opće / obiteljske medicine, kao i specijalist dermatologije, a temelji se na anamnezi i opisu simptoma. Dijagnoza se može potvrditi fototestiranjem kojim se pokušava izazvati karakteristična reakcija kože ili biosijom kože.
Što (u)činiti nakon što se pojavi alergija na sunce?
Nakon što se postavi dijagnoza alergije na sunce, postoji nekoliko savjeta koji će prevenirati nastanak simptoma vezanih uz alergiju, a koji su posebno bitni za pratiti ako postoji povijest zabilježenih srednje teških do teških alergijskih reakcija. Pri početku proljeća i ljeta potrebno je postepeno povećavati izloženost sunčevim zrakama uz adekvatno korištenje SPF-a kako bi se stvorila tolerancija kože, uz izbjegavanje sunčanja kada je intenzitet zraka najjači što je između deset i šesnaest sati.
Ako se uzimaju lijekovi koji u kombinaciji sa sunčevim zrakama mogu izazivati fotoalergijsku reakciju, trebalo bi razmotriti zamjenu lijeka za onaj koji nema mogućnost izazivanja reakcije (naravno, u dogovoru s liječnikom). Korištenje zaštitne opreme u smislu širokoobodnih šešira, nošenje majica i hlača dugih rukava i nogavica spriječit će dopiranje UV zraka do kože. Nanošenje kreme s (minimalno!) zaštitnim faktorom 30 uz ponovno nanošenje nakon znojenja ili plivanja također će zaštititi kožu. U mjesecima dok sunce nije jako (rano proljeće), može se započeti s uzimanjem dodataka prehrani poput karotenoida (beta karoten, astaksantin) koji pomažu kožu da se brže i bolje pripremi na UV zračenje.
Najdjelotvorniji „lijek” protiv alergije na sunce jest izbjegavanje sunčeve svjetlosti. Pri pojavi prvih simptoma najbolje je maknuti se sa sunca te obući hladnu vlažnu odjeću ili staviti hlade obloge na zahvaćena mjesta. Za osobe koje razvijaju srednje teške do teške alergijske reakcije, postoje i lijekovi koji mogu ublažiti simptome, a radi se o antihistaminicima, kortikosteroidima, njegujućim kremama, omalizumabom ili fototerapiji pomoću koje se pokušava izgraditi kožna tolerancija na izlaganje suncu.
Foto: Pexels / Canva
- Pripremila:
- Ivona Javorović
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice