Što se krije iza etikete s niskom cijenom?
Fast fashion nas je naučio da je odjeća potrošna roba. Majica za nekoliko eura (ponekad čak i centi), haljina za jednu sezonu ili prigodu, trendovi koji traju koliko i jedan Instagram story. Na prvi pogled, takva kupnja djeluje racionalno i financijski isplativo. No cijena na etiketi ne govori cijelu priču niti opravdava kvalitetu vidljivu već nakon prvog pranja. No čak i da to sve stavimo na stranu – jesmo li se ikada pitali što je sve potrebno da bi se komad čiju kupnju razmatramo uopće našao u našim rukama?
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Plati manje – ošteti više
Put od izrade haljine koja nam se sviđa pa do toga da se nađe u našim rukama uključuje cijelu "mašineriju". Ogroman broj ljudi, nekoliko zemalja i bezbroj detalja kojih nismo ni svjesni. Na tom putu – neko profitira, a netko propada. Jedna od najvećih posljedica fast fashiona jest njegov utjecaj na okoliš. Masovna proizvodnja zahtijeva ogromne količine vode, energije i kemikalija. Tekstilna industrija spada među najveće zagađivače planeta, a odjeća koja se nosi kratko završava na odlagalištima ili u spalionicama.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Iako se taj trošak ne vidi na računu, on se plaća kroz zagađen zrak, vodu i tlo – resurse o kojima svi ovisimo. Neka istraživanja pokazuju da je trenutačno na zemlji dovoljno proizvedene odjeće i obuće da se odjene sljedećih šest generacija ljudi! Srećom, ovo je tema o kojoj se sve više priča i dobiva na sve većoj, zasluženoj pozornosti. Mogu se pronaći odlični dokumentarci na tu temu; osobno preporučujem Buy Now: The Shopping Conspiracy (2024.) i The True Cost (2015.).
Ljudska cijena brze mode
Pod ruku s oštećenjem okoliša idu i loši radni uvjeti onih uključeni u proizvodnju naše nove haljine. Radnici (često i maloljetni) u tekstilnoj industriji, osobito u zemljama u razvoju, rade za minimalne plaće, u nesigurnim i nezdravim uvjetima. Njihov rad omogućuje da mi kupimo odjeću "povoljno", ali stvarna cijena plaća se nejednako. Više se ne moramo pitati zašto ručno rađeni hrvatski proizvod toliko košta – samo se moramo sjetiti da on uključuje ljudski rad, dostojanstvo i sigurnost na kojem se nije štedjelo. To se ne može reći za ogrlicu od 50 centi ili haljinu od 7 eura.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Dugoročna računica
Rijetko kada se dogodi da se nešto kupljeno na velikom sniženju ili po početno niskoj cijeni pokazalo kao dugoročno dobra investicija. Češće se radi o tome da završe u smeću nakon jednog pranja, ponekad i prije. Ako pogledamo dugoročno, kvalitetniji komadi koji traju godinama često se pokažu isplativijima. Manje impulzivne kupnje, više promišljenih izbora i odjeća koja se lako kombinira smanjuju potrebu za stalnim nadopunjavanjem ormara.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Osim financijske uštede, takav pristup donosi i mentalni mir – manje odluka, manje nereda i jasniji odnos prema vlastitim potrebama. Sve više kupaca zanima odakle njihova majica, cipele, torba ili nakit dolaze. Tko stoji iza tog komada koji im je zapeo za oko i cijene kada otkriju da se radi o dobroj priči, pojedincu ili organizaciji sa smislom. Fast fashion možda djeluje jeftino u trenutku kupnje, ali kada zbrojimo okolišne, društvene i osobne posljedice – postaje jasno da stvarna cijena daleko nadmašuje iznos na etiketi. Pitanje više nije samo "koliko košta", nego "što sve plaćamo zauzvrat".
A s tim pitanjem na umu, sljedeća kupnja izgledat će drugačije.
Foto: Canva
- Pripremila:
- Maja Kos Mehmeti
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice