Krema ili sprej sa zaštitnim faktorom: Što je bolje odabrati ako želite kvalitetnu zaštitu?
U moru proizvoda sa zaštitnim faktorom izbor je toliko velik da je teško odabrati proizvod koji će zadovoljiti sve potrebe osobe. Različiti zaštitni faktori, mililitraže, cijene, kreme, losioni, fluidi, mlijeka, sprejevi, stickovi – tko bi se u svemu tome snašao?! U cijeloj toj zbrci sprejevi sa zaštitnim faktorom doimaju se vrlo jednostavnima za korištenje, no pružaju li jednaku zaštitu od sunca kao i kreme sa SPF-om? Odgovor saznajte u nastavku.
Pouzdanost i izazovi primjene SPF sprejeva
Što se tiče deklarirane zaštite, ona jest jednaka za sve proizvode s istom brojčanom oznakom, ali samo ako se proizvod nanese u količini koja je preporučena. Za kreme / mlijeka / losione to je relativno jednostavno. Zadnjih se godina širi (dez)informacija da je dovoljno SPF-a onoliko koliko stane dužinom dva prsta, no treba imati u vidu da osobe imaju kraće ili duže prste te manje ili veće površine lica, stoga ovaj način mjerenja količine SPF-a nije dovoljno precizan niti se može generalizirati. Najbolja je opcija mjeriti SPF u mililitrima te su preporuke staviti 1,25 – 2,5 ml na lice, uši i vrat (što je četvrtina do polovina čajne žličice) te oko 35 ml (ili oko dvije jušne žlice; zapremnina „štamplice”) za površinu cijeloga tijela (točna mililitraža ovisi o površini kože osobe).
Promotrimo li sprejeve, tu nailazimo na mnoge druge poteškoće. Sprej sadržava proizvod u aerosolu, što znači da ga ne možemo jednostavno izmjeriti pomoću mililitara ili žlica. Ipak, znamo da je za zaštitu cijelog tijela korištenjem SPF-a u aerosolu potrebno 35 - 40 ml, što znači da će se pri jednom nanošenju SPF-a u ovom obliku potrošiti oko jedna četvrtina bočice od 150 ml. Ipak, SPF može se našpricati u žličicu poznatog volumena te zatim nanijeti na kožu, no taj način pomalo pobija jednostavnost nanošenja SPF-a u spreju jer se u konačnici nanosi prstima. Dodatnu poteškoću stvara to što je teško ocijeniti koliko je proizvoda špricanjem zaista došlo do željene površine tijela, a ovo se posebno komplicira ako se taj proizvod pokušava aplicirati dok ima vjetra. Vjetar će jednostavno raspršiti čestice u okolni zrak i neće se dobiti dovoljna količina na koži koja će štititi deklariranom zaštitom.
Australska studija (Testing aerosol sunscreen products: Exploring the impact of wind on the application of sunscreen, studeni 2021., E. Hacker) pokazala je da se aplikacijom SPF-a u spreju na vjetru od 10 km / h može izgubiti 32 do 79 % SPF-a, a na vjetru od 20 km / h 28 do 93 %! Iako se SPF u spreju na licu pretvara u tekućinu, iznimno je teško ocijeniti koliko je proizvoda završilo na koži špricanjem, što implicira da se vjerojatno ne stavlja dovoljno proizvoda. S nedovoljnom količinom proizvoda neće se dobiti deklarirana zaštita iako je osoba u uvjerenju da se zaštitila od UV zraka te tada može prakticirati rizičnija ponašanja (primjerice, ne obnavljanje SPF-a ili bivanje na suncu u vremenu od deset do šesnaest sati), što može dovesti do kratkoročnih (opekotine) i dugoročnih (različite dermatoze, karcinomi) posljedica. Na ukupnu količinu SPF-a koji je dospio na kožu špricanjem, utječe i koliko se daleko od površine kože sprej raspršuje te koliko se vremena provode špricajući dio kože.
Veći trošak, a manjak zaštite
Usto, kako bi se uopće stvorila „maglica”, u bocu je potrebno dodati aerosolne propelante (poput propana, butana ili izobutana), tj. ukapljene plinove koji se ponašaju kao gorivo i stvaraju potisak. Ranije spomenuta australska studija također je iznijela navode kako u bočici SPF-a do 30 do 60 % sadržaja čine upravo ovi plinovi, što znači da „pravog” SPF-a u nekim slučajevima može biti samo 40 %. Samim time, SPF sprej sadrži manju količinu zaštitnog faktora od kreme iste mililitraže. Kada se ubroji u računicu količina potrebna da bi se dobila deklarirana zaštita te cijena SPF-a u spreju, računica je jednostavna: sprejevi su svakako skuplja opcija od krema. K tomu, testovi koji se izvode za efektivnost SPF-a u spreju, iskorištavaju „čisti” SPF, odnosno bez aerosolnih propelenata te procjenjuju učinkovitost samog SPF-a, ne u kombinaciji s propelantima.
Je li koža dovoljno zaštićena samo sa SPF-om u spreju?
Prednosti SPF-a u spreju definitivno je to što su jednostavni za korištenje, „lakši” su na koži, brže se suše i većinom su nemasne teksture. Dermatolozi i znanstvenici koji se pobliže bave zaštitom od sunca, usuglašeni su – SPF u spreju ne treba se upotrebljavati kao primarna zaštita od sunca budući da je upitno koliko proizvoda zaista dođe do kože. Ipak, ukoliko se uopće ne koriste proizvodi sa zaštitnim faktorom, sprejevi u SPF-u su bolji od ničega. Potrebno je nanijeti više proizvoda od onoga što mislimo da treba – u ovom slučaju „više je više” te je preporuka nanijeti znatno više spreja od onoga što mislimo da je potrebno (toliko da se koža sjaji) ili našpricati ga u dlanove te ga zatim rasporediti po koži.
Foto: freepik, pexels
- Pripremila:
- Ivona Javorović
- Tagovi:
- Prikaži
Pročitajte još
Prati nas na društvenim mrežama i budi dio najveće ženske recenzijske zajednice