Razgovarali smo s poznatom splitskom umjetnicom Tisjom Kljaković Braić i doznali koji joj je najdraži projekt do sada

Splitska umjetnica Tisja Kljaković Braić javnosti je poznata po svojim duhovitim karikaturama i prikazima scena iz svakodnevnog života među kojima se posebno ističu zbirka pripovijedaka U malu je uša đava koja je stekla titulu najprodavanije domaće knjige u Hrvatskoj te zbirke ilustracija Oni koja je doživjela pet reizdanja. I kad piše i kad slika, to radi s velikom dozom spontanosti, objašnjava nam umjetnica i dodaje da se različiti vidovi umjetnosti na neki način isprepliću - jedna umjetnost proizlazi iz druge. Zanimalo nas je kako je izgledao njezin poslovni put na samom početku te kako on izgleda danas. 

 

Kako ste zamišljali svoj poslovni put kada ste se upisivali na Umjetničku akademiju? Koliko je samo obrazovanje utjecalo na ideju i način pisanja Vaših knjiga?

Kad sam završila akademiju, rekla sam zbogom svim institucijama koje su me gušile i počela se igrati. Akademija je bila nastavak mog puta. Od rođenja sam znala svoj put i ni trenutka se nisam dvoumila. Umjetnost nije posao, ne možeš ga odradit', zaključat' butigu i otić' doma... Zato se ne da ni naučiti. U samoći ateljea, u pokušajima i padovima, u euforiji i krizi, iz radosti na kraju nešto i izađe.

Kako je izgledao proces osmišljavanja i pisanja Vaše prve knjige?

Kad sam se zasitila slikanja, sjetila sam se da moram zapisati svoje djetinjstvo, svoju uspomenu. Sjela sam, napisala, smijala se i plakala. Ispala je to kolektivna uspomena moje generacije.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli ONI (@tisjakljakoviconi)

Kako inače izgleda Vaš proces pisanja?

Moj proces pisanja izgleda ovako: sjednem i napišem! Nema tu neke misterije. Zapravo nema ni procesa. Mene drmne neka ideja, tad' staje svijet. Stvaram brzo. Na duge staze sve mi propadne i bacim.

Prema Vašoj knjizi „U malu je uša đava“ snimljena je i predstava te animirani film. Kako se to dogodilo i odakle ste crpili inspiraciju?

U stvaranju predstave nisam sudjelovala. Što se tiče crtanog filma, tu sam se naradila. Prvi kadar svake scene nacrtala sam ja, ali scenarij i mozak operacije zapravo je Veljko Popović. Bilo je to jedno divno iskustvo. Vidjeti pokrenutu sliku, za mene je bila čarolija. Mislim da će se jako svidjeti ljudima.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Tisja Kljaković Braić (@tisjakljakovicart)

Što vas je potaknulo na pisanje slikovnice?

Rodila sam prije tri godine svoju drugu kći Nastju. Opet sam se našla okružena dječjim knjigama i nekako me povuklo da probam. Nastja je i glavni lik moje slikovnice.

Je li izazovnije napisati knjigu ili slikovnicu? Koja je najveća razlika?

Nema tu što je teže. Ne uspoređujem. Nije to okopavanje kumpira ili maslina. Važno je uhvatit' taj sretni trenutak kad sve nastaje.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Tisja Kljaković Braić (@tisjakljakovicart)

Možete li izdvojiti najdraže djelo s Vašim potpisom? Na kojoj ste knjizi ili slikovnici radili s posebnim užitkom?

Ne mogu ništa izdvajati... Sve mi je u trenutku nastajanja bilo najdraže. A kako vrijeme ide, svega se zasitim.

Budući da se o položaju umjetnika u Hrvatskoj često polemizira, zanima nas Vaš stav o istome. Čini nam se da ste Vi uspješno odgovorili na potrebe publike u ovom kontekstu. Koja je Vaša tajna? Kako ste to uspjeli?

Slaba sam po pitanju prava umjetnika, o njima gotovo ne znam ništa. Nije za pohvalu. Ja imam sreće što jedan dio moje umjetnosti dobro komunicira s publikom i ne spadam u neshvaćene umjetnike. Ništa što radim, ne radim s predumišljajem, nemam plan i program. Zapravo ne razmišljam kako podilaziti publici. Vrlo ju cijenim i ne shvaćam olako.

Koji je Vaš životni moto koji možete povezati i s poslom kojim se danas bavite?

A nemam moto, neman ni disciplinu. Oko mene je često neki polukaos. U danu promijenim deset raspoloženja.

Jesu li Vam neke izložbe ili projekti posebno dragi? Imaju li neko posebno značenje?

Izložba u Klovićevim dvorima za mene je nešto najljepše što mi se dogodilo. Bila je te godine i najposjećenija izložba u Hrvatskoj. Vidjeti na tisuću kvadrata galerijskog prostora dvadeset godina svog rada... Bio je to neponovljiv osjećaj.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Petra Gruica (@petragru)

Koji je najkorisniji savjet za koji biste voljeli da Vam je netko dao na početku karijere? 

Ma nema tu savjeta. Ja sam znala da je u meni dosta toga nataloženo i da ću napraviti sve što sam zamislila. Nikad me nije bilo strah. Svega drugoga uglavnom me strah.

Foto: Anto Magzan / Fraktura