Što u poslovnom svijetu označava termin quiet quitting?

Quiet quitting vruća je tema ovih dana i to s dobrim razlogom. Odnosi se na odustajanje od ulaganja dodatnih napora na radnom mjestu, a broj zaposlenika koji se pridružuje ovom trendu, neprestano raste. U idealnom svijetu organizacije pružaju kvalitetna radna mjesta, zdravu radnu klimu, nagrađuju trud i potiču napredovanje dok zaposlenici rade posao koji im je smislen, zanimljiv i adekvatno su nagrađeni.

 

 

Realnost je značajno drugačija i susrećemo se s:

  • ugovorima na određeno zbog čega su zaposlenici nesigurni i nezadovoljni

  • nedostatkom kvalificirane radne snage pa više zadataka obavlja jedna osoba

  • pritiskom zbog rokova i normi

  • frustriranim djelatnicima koji se osjećaju necijenjeno, nemaju osjećaj pripadanja i povjerenja.

 

Vremena koja su uključivala 8 sati često repetitivnog rada, stvar su prošlosti. Traže se smisao, povezivanje, življenje misije, osjećaj osobnog napretka, uvažavanje i fleksibilnost. Djelatnicima je važno da se njihovi osobni ciljevi podudaraju s organizacijskim te da imaju prostor za samoaktualizaciju. Više nije dovoljno da je plaća redovna, već kakva je cjelokupna organizacijska klima.

 

Kako se ponašaju djelatnici koji "tiho odustaju"?

Djelatnici koji tiho odustaju i dalje dolaze na radno mjesto i obavljaju radne zadatke, ali ne žele obavljati zadatke koji se isključivo ne odnose na njihovo radno mjesto, ne žele ostajati duže i dolaziti ranije na posao, odgovarati na pozive i e-mailove van radnog vremena odnosno bune se protiv kulture stresa, davanja 101 % od sebe i smatranja posla centralnim dijelom života.

S obzirom na to da se radne dužnosti i dalje barem djelomično obavljaju, osobe koje tiho odustaju nije moguće jednostavno prepoznati, no kada dođe do izbjegavanja sastanaka, kašnjenja na posao, pada produktivnosti, angažiranosti i želje za radom, vjerojatno se radi upravo o tome. Međutim, ovo je važno primijetiti jer su to znakovi koji upućuju da je osoba pod visokom razinom stresa i da je na korak do burn outa.

Otvorena komunikacija ključ je uspjeha

Tijekom pandemije i masovnih otkaza ljudi su bili u strahu za svoj posao i nerijetko su radili više i napornije. Mnogi su radili od kuće i pokušavali izbalansirati privatni i poslovni život. Dodajmo tome opći rast cijena te osjećaj bespomoćnosti i zaglavljenosti koji se javio u mnogima i dobivamo plodno tlo za masovna pregorijevanja ili burn oute o kojima slušamo u posljednje vrijeme. Dinamika radnih mjesta u posljednje je vrijeme komunikaciju svela na digitalne platforme, neformalna druženja smanjila su se, a granica između privatnog i poslovnog gotovo iščezla.

Važno je ne zaboraviti da je poslovni odnos dvosmjerna ulica koja započinje već na razgovoru za posao. Od tada je neizmjerno važno postaviti realna i iskrena očekivanja i zahtjeve kao i granice. Quiet quitting često ukazuje na loše upravljanje organizacijom, a na tome se može raditi. Restrukturiranje i delegiranje jedan je od načina. Da bi došlo do toga, nužno je progovoriti i izjasniti se na pravnom mjestu kada nešto nije u redu. Djelatnici često komuniciraju između sebe i izražavaju nezadovoljstvo no tako se ništa ne rješava jer problem nije adresiran. 

 

 

Preopterećenje poslom, loša radna klima, osobno nezadovoljstvo i sl. važno je izraziti i raditi na njihovom rješenju s nadređenim ili s terapeutom jer su problemi rješivi. U nekim slučajevima to će podrazumijevati reorganizaciju, nove radne zadatke, svladavanje bolje komunikacije i usklađivanje s osobnim ciljevima i željama, a ponekad promjenu radnog mjesta. Odlazi li hustle cultura u povijest i dolazi li vrijeme prioritiziranja zdravlja, jasnih privatno-poslovnih granica i radnih pozicija koje su pojedincu smislene, vrijeme će pokazati.

FOTO: Canva

Pripremila: