Ekološka načela koja štede novac i koja bismo svi trebali primjenjivati

Kuhamo preveliku količinu jela po obroku. Kupujemo previše namirnica i ne stignemo sve pojesti. Pogrešno skladištimo namirnice pa se brzo pokvare. Kupujemo impulzivno ili kad smo gladni pa gomilamo stvari koje nam zapravo ne trebaju. Sigurno ste u nečemu od navedenog pronašli. S obzirom na to da otpad od hrane čini trećinu ukupnog otpada, možete samo zamisliti koliko je to ako po statistici za Europsku uniju iz 2020. osoba godišnje proizvede 505 kilograma otpada. A čak 40 % otpada od hrane jestivo je, govore posljednji podaci.

U vremenu milenijalaca i generacije Z, kada se ekološka osviještenost već dobrano ukorijenila, korištenje recikliranih materijala, višekratnih proizvoda, razvrstavanje otpada i recikliranje nešto je sasvim uobičajeno. Bez obzira na to kojoj generaciji pripadali, činjenica je da je većina kuća dobila svoje kante za odvajanje i zbrinjavanje otpada, a ako živite u zgradi, sigurno se u blizini nalaze kontejneri iste namjene.

Zašto bismo trebali zbrinjavati otpad od hrane?

Ako se pitate zašto uopće zbrinjavati otpad od hrane, u najjednostavnijoj verziji rekli bismo: zato što stvarate novu obogaćenu zemlju koja može nahraniti vaše kućno cvijeće, biljke i sve ostalo što raste u zemlji te nam služi kao hrana. Umjesto linearnog, vi potičete kružno gospodarstvo. Odvajanjem biootpada (koji se brže razgrađuje) od ostale ambalaže kao što su plastika, metal, papir i svega ostalog što je duljeg vijeka razgradnje, na odlagalištima se smanjuje ispuštanje metana – stakleničkog plina koji je odgovoran za klimatske promjene.

Osim hrane u kuhinjskim otpacima sigurno će se naći i plastična ambalaža, plastične vrećice (često od voća i povrća koje važete u supermarketu), papir i karton, staklenke itd. Zavirite u svoju kantu za smeće i odmah ćete znati što, koliko i kojeg otpada najviše stvarate. Kada bismo se poslužili mudrostima naših predaka – oni su isto reciklirali, popravljali, prenamjenjivali, pametno iskorištavali ili ponovno upotrebljavali – poslužili bismo se modernim „zero waste“ načelima obrnute ekološke piramide. A ova ekološka načela štede i vaš novac!

Dobar plan zlata vrijedi 

Isplanirajte obroke unaprijed i prema tome planirajte kupovinu. Brinete o okolišu, ali i svom zdravlju jer ćete unijeti naviku jedenja zdravijih obroka umjesto brze hrane. Kuhajte samo onoliko koliko ćete pojesti ili rasporedite u manje porcije, a višak možete zamrznuti za drugi put. Time štedite i svoje vrijeme.
 

Dobro skladištite namirnice, ne samo u smočnici ili frižideru, već i unutar samog frižidera. Na primjer, vrata frižidera podložna su manjim oscilacijama u temperaturi jer se stalno otvaraju pa su idealna za pekmeze ili džemove, a ne za jaja kako se često misli. Jabuke bi trebalo držati u frižideru kako bi sporije ispuštale plin etilen koji izaziva kvarenje hrane, dok limun ne jer gubi vrijedne sastojke hlađenjem.

Prenamijenite sastojke i napravite novo jelo

Popečci, quiche, šalša ili umaci, smoothie, temeljac, čips od kore krumpira ili jabuke, pesto ili pašteta, domaće mješavine začina… Sve su to jela za koja se mogu iskoristiti prethodno skuhani obroci koji se nisu pojeli, ostaci ili kore voća i povrća, listovi peršina ili mrkve itd. S obzirom na to da se u kori jabuke i krumpira (ili većine namirnica) nalazi pravo bogatstvo nutritivnih vrijednosti poput vitamina, minerala, vlakana itd., učinili ste puno i za svoje zdravlje.

Konzervirajte 

Produljiti rok trajanja namirnicama možete i spremanjem zimnice. Jesen je idealno vrijeme za to! Zamrzavajte, kiselite, fermentirajte ili sušite dehidratorom i uživajte u bogatstvu koncentriranih okusa namirnica.

Odvajanje biootpada ili kompostiranje

U obrnutoj ekološkoj piramidi „zero waste“ načela, od kojih smo neka upravo spomenuli, vode do zadnjeg koraka kada ne možete učiniti ništa od prethodno navedenog te vam preostaje samo jedno – odvajanje ostataka hrane u biootpad umjesto u mješoviti komunalni otpad. Ako imate mogućnosti, možete i sami kompostirati u vrtu ili čak na balkonu! Zeleni otpad razgrađuje se na dušik, a smeđi biootpad na ugljik – najbolje je kombinirati ih u kompostiranju jer djeluju sinergijski.

Mala abeceda biootpada 

U zeleni biootpad možete odvajati ostatke i koru voća i povrća, također i kore citrusnog voća (manje količine da ne zakisele i uspore proces kompostiranja), talog od kave, prokuhani čaj, ljuske jaja, stari kruh. Dapače, talog od kave inače je dobar sam po sebi za biljke jer ih hrani i štiti od nametnika. U smeđi biootpad idu ljuske orašastih plodova (manje količine), suhe grančice, uvelo cvijeće, otpalo lišće (ne orahovo lišće), stara zemlja, čak i kuhinjski papir (u manjoj količini) u koji se zamatala hrana.

Idealno bi bilo kada bi sve usitnili prije odlaganja kako bi se prije potaknuli procesi kompostiranja. U biootpad ne trebate bacati prokuhanu hranu, sva biljna ulja (maslinovo, suncokretovo…), meso i ribu, kosti te mliječne proizvode.

Recikliranje ostale ambalaže

Kada odvajate ambalažu u kojoj se nalazila hrana, razdvojite plastiku i metal (može i zajedno), papir, staklo, elektronički, štetni i ostali komunalni otpad.  Dok se aluminij, čelik i staklo mogu beskonačno puta obnavljati, papir i plastika imaju ograničeni vijek recikliranja. Na odlagalištima je staklu potrebno čak milijun godina da se razgradi, metalu 50 do 500, a plastici je potrebno više stotina godina. Jedino je papiru potrebno samo dva do šest tjedna da se u potpunosti razgradi (kada je zasebno odvojen). Postoji i miješani otpad kao što je npr. tetrapak (karton obložen plastikom) koji se sastoji od 75 % papira, 20 % plastike i 5 % aluminija, no on se može reciklirati – ide u papir.

Kada kupujete hranu i prehrambene namirnice učinite sljedeće:

  • u kupovinu nemojte zaboraviti ponijeti svoju platnenu vrećicu

  • upotrebljavajte posude za višekratnu upotrebu

  • kuhinjski gadgeti pomoći će vam da utrošite manje vremena i napora u pripremi, uštedjeti električnu energiju, kao i sredstva za čišćenje


Izvor: Jedem doma

Foto: Unsplash