Sjedilački način života

Sve više vremena provedenog u zatvorenom prostoru doveo je do toga da sve više vremena zapravo provodimo sjedeći. Sjedilački način života utječe na naše zdravlje s više aspekata. Tjelesna neaktivnost je drugi rizični faktor za nastanak prerane smrti, odmah nakon pušenja.

Sjedilački način života sve više je prisutan u svakodnevnom životu. Sati i sati vremena provedenog ispred računala, potom sjedenje na sofi te gledanje u tv ekran, vožnja automobilom od točke A do točke B, sve to, pa i mnogo više sustiglo je čovjeka u 21. stoljeću. Prema američkom Centru za kontrolu bolesti (CDC) tjelesna neaktivnost se definira kao aktivnost koja je manja od 150 minuta umjerene tjelovježbe, odnosno 75 minuta žestoke tjelovježbe tjedno.

Svakodnevno smo opterećeni s visokim razinama stresa, a sjedenje pred ekranima postalo je karakteristično za sve veći broj ljudi. Svijet je postao vrlo užurbano mjesto, a ljudi se svakodnevno osjećaju premoreno. Naše tijelo je naviklo na kratke periode stresa, nakon čega slijedi odmor i epizoda naleta energije. No današnji način života, doveo je do konstantno visokih razina stresa, dok se energija u našem tijelu prikuplja u kratkim pauzama ili čak i za vrijeme trajanja stresa, odnosno za vrijeme sjedenja.

Naše tijelo nije naučeno na ovakav način života. Stručnjaci ističu kako na ovaj način povećavamo šansu za šećernu bolest, kardiovaskularni ili cerebrovaskularni incident, karcinom ali i smrt.

Sjedilački način života dovodi do..

Problema sa leđima – Manjak aktivnosti je jedan od najčešćih uzroka problema s leđima. Problemi s leđima se najčešće očituju kao jaka, tupa bol koja popušta tek na uzimanje analgetika. Fizička aktivnost potiče cirkulaciju, ojačava mišiće i ligamente koji potom podupiru kralježnicu. Sve ovo propada kada niste aktivne. Ako mišiće povremeno ne stavljate pod opterećenje oni propadaju, smanjuju se i slabe.

Pretilosti – Pretilost uzrokuje šećernu bolest, srčane bolesti i moždani udar. Pretilost nije samo estetski problem.

Šećerna oboljenja – Sjedilački način života povećava rizik o nastanka šećerne bolesti tip 2 jer smanjuje osjetljivost tijela na inzulin.

Depresija i anksioznost – Kod osoba koje nisu fizički aktivne raste rizik od nastanka depresije. Neizravno se povećava nezadovoljstvo vlastitim izgledom, a osim toga se smanjuje i oslobađanje hormona sreće (endorfina) koji se i inače luči tokom tjelovježbe.

Srčanih oboljenja – Srčana oboljenja nastaju zbog oslabljenje cirkulacije. Oslabljenja cirkulacija je direktna posljedica sjedilačkog načina života  koja dovodi do srčanog udara. Osim toga, jedna od vodećih bolesti u svijetu je i povišen krvni tlak koji je sve češći u današnjem, sjedilačkom životu. Uz povišen krvni tlak, povećani rizik od srčanog udara dolaze i povišene razine kolesterola. Aerobne vježbe primjerice mogu potaknuti cirkulaciju, ojačati srce te smanjiti incidenciju srčanog udara.

Moždanog udara – Redovitom fizičkom aktivnosti možemo regulirati krvni tlak te tako smanjiti rizik od nastajanja moždanog udara. Naročito oprezne trebaju biti one žene koje su već preboljele moždani udar.

Karcinoma – Fizička aktivnost izravno smanjuje rizik od nastanka raka dojke, debelog crijeva, maternice, a neizravno utječe (preko pušenja) i na nastanak raka pluća.

Alzheimerove bolesti – Znanstveno je dokazano kako osobe koje redovito prakticiraju tjelovježbu imaju čak 45% manji rizik za nastanak ove bolesti. 

Što mi možemo učiniti da popravimo vlastito zdravlje?

Pod pretpostavkom da nemamo vremena za tjelovježbu i dalje moramo imati na umu kako se može minimalizirati štetni utjecaj sjedilačkog načina života.

Jednostavne jutarnje vježbe imaju nevjerojatno pozitivan utjecaj na ostatak dana. Lift bi bilo poželjno zamijeniti stepenicama, a automobil ili tramvaj, biciklom. Ponekad će ovaj korak zahtijevati parkiranje automobila nekoliko ulica dalje nego li je to uobičajeno dok će ponekad ovo biti samo kratkotrajna pauza za šetnju po uredu. Kada bi čovjek sveo količinu sjedenja na 3 sata dnevno, povećao bi životni vijek za 0.2 godine.

Tijekom radnog dana savjetuje se zamijeniti stolicu „fitballom“ odnosno pilates loptom. Na ovaj način ćemo tokom cijelog dana moći lagano se gibati, imitirati pokrete ustajanja i posjedanja. Osim toga, na ovaj način ćemo stalno držati naše tijelo u svojevrsnoj neizvjesnosti te ćemo se natjerati sjediti više uspravno i pravilno.

Ljudi lako zaborave na držanje. U samim početcima, potrebno je i nekoliko puta tokom dana obratiti pažnju na držanje. Na ovaj način u pravilnim intervalima ćemo moći ispravljati vlastito držanje. S vremenom, kao i sve, i pravilno držanje će nam ući u naviku. Sjedilački način života i rad za osobnim računalom kao i rad od kuće za sobom vuku i neke negativne posljedice. Tijekom rada, naša nervoza ili stres koji proživljavamo može izazvati blokade i usporen protok krvi kroz mišiće koji održavaju kralježnički stup. Jedan brzi i jeftin savjet koji može pomoći je, kratkotrajno istezanje leđa. Pokušajte!

Savjet plus – Kako pravilno sjediti kako bi smanjile bolove u leđima

Dakle, svako sjedenje stvara pritisak na kralježnicu te dolazi do mehaničkog oštećenja kralježnice, međutim pravilnim sjedenjem i sjedanjem ono se može smanjiti. Pravilnim sjedenjem osigurava se jednak i stabilan pritisak na međukralježničke prostore. Međukralježnički diskovi su ispunjeni tekućinom. Uslijed različitih vertikalnih sila tokom dana oni se pritišću i mijenjaju izgled. Sile koje djeluju na kralježnicu pravilno su raspoređene te sprječavaju nepotrebno istezanje ligamenata i mišića leđa. Stalnim gledanjem prema dolje, osobe često osjećaju vrtoglavicu, mučninu, slabost, magljenje pred očima. Pravilno držanje podrazumijeva guranje glave prema natrag, dok brada ide na prsa. Kako bi olakšali ovaj položaj, ponekad možemo masirati mišiće koji spajaju lubanju s prvim i drugim kralješkom.

Sjedalo prije svega mora biti udobno. Baza na kojoj sjedimo ne bi trebala dodirivati stražnju stranu koljena, dok bi sam naslon trebao biti viši od naših ramena kako bi se mogli u potpunosti opustiti. Koljena bi trebala stajati pod 45 stupnjeva.

Iako moderni način života prije svega potiče sjedenje, pokušajte uvesti malene promjene u svakodnevni život. Potrebno je zapamtiti kako i maleni koraci dovode do cilja i zdravijeg načina života. Iako se malene, svakodnevne promjene čine beznačajne, njihovim ponavljanjem mogu se pretvoriti u zdrave navike.

Koje zdrave navike ste vi usvojile?


Autorica: Matea Hrboka Zekić, dr. med.

Foto: Canva

Pripremila:
Ženski RecenziRAJ
Tagovi:

vaš komentar

Prijavi se putem

komentari

Za ovaj članak nema komentara.