Električni automobili u Hrvatskoj - kako izgleda duže putovanje?

U zadnje vrijeme često slušamo kako su električna vozila budućnost mobilnosti, međutim uz tu rečenicu blisko se veže pitanje: „Koliko su električni automobili zapravo praktični i štedljivi?“ U zadnje vrijeme sve se više vozača odlučuje za kupovinu električnih vozila, ali i dalje oni čine premali dio u ukupnom broju registriranih vozila u Hrvatskoj. Razloga je više - od kompromisa u samom načinu korištenja, cijene vozila, manjka infrastrukture itd. Ono što ih definitivno odbija od kupnje, kraći je doseg i dulje vrijeme punjenja za razliku od automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem. U Hrvatskoj se automobili na električnu energiju nalaze tek na četvrtom mjestu, a krajem 2023. bilo ih je nešto manje od 6500 registriranih.

 

Ono što se još mora uzeti u obzir, jest činjenica da se radi o sasvim novoj tehnologiji, a to uvelike utječe na slabu rasprostranjenost električnih automobila. To znači da je većina njih mlađa od 5 godina, a ostala vozila u Hrvatskoj u prosjeku su starosti oko 13 godina. Njihova visoka početna cijena i dalje je visoka, a električni automobili brzo gube na vrijednosti. Proteklih godina tehnologija električne mobilnosti doživjela je pozitivne promjene – nešto dulje trajanje baterija i optimizirane procese punjenja, no ovaj brzi napredak također znači da će današnji modeli brzo zastarjeti. Tri godine nakon registracije gube čak 47,1 % svoje početne vrijednosti što je pridonijelo nestabilnosti na tržištu.

 

Praktičnost na dugim putovanjima

Jesu li električni automobili korisni i praktični za duga putovanja po zemlji? Odgovor se krije u tome da takve vožnje zahtijevaju puno više promišljanja i planiranja. Ključno je hoće li se upotrebljavati obilaznica ili ne jer vožnja brzinom preko 100 km / h drastično smanjuje domet pa morate dobro organizirati i isplanirati svoj plan puta, kao i brzinu vožnje. Kada putujete na duže relacije, tijekom putovanja morat ćete nekoliko puta puniti svoj električni automobil. U tim trenutcima prisiljeni ste stati barem jednom i napraviti pauzu od minimalno sat vremena. Nažalost, ne postoji jednostavan odgovor na pitanje koliko je vremena potrebno da se elektronički automobil napuni jer na to utječu brojni faktori.

Punjenje električnih automobila

Način razmišljanja o vožnji električnim vozilom razlikuje se od vožnje vozila na benzin. U pravilu vozači vozila na benzin pune svoje rezervoare kad god pokazivač goriva pokaže da je prazan. Kod električnih automobila to obično nije takav slučaj. Vozači takvih vozila svoje automobile najčešće nadopunjavaju svaki put kada parkiraju. Iako je to u redu za gradske vožnje jer se vozilo može puniti dok ste kod kuće preko noći, na poslu, u supermarketu ili u kafiću na kavi, za duga putovanja to baš i nije praktično. Na dužim relacijama obično želimo što prije doći do željene destinacije, a česta stajanja to drastično produljuju.

 

Utjecaji na vrijeme punjenja

Na samo vrijeme punjenja baterije električnih automobila može utjecati pet faktora:

 

1. Veličina baterije

Baš kao s veličinom rezervoara u automobilu s benzinom, veličina baterije vozila određuje koliko energije vozilo može zadržati. Izmjereno u kilovat satima (kWh) koji su električni ekvivalent litri, što je baterija veća, to će joj duže trebati da se napuni do kraja (ali i isprazni).

 

2. Stanje napunjenosti

Slično pokazivaču goriva na automobilu, stanje napunjenosti (SoC) odnosi se na to koliko energije vozilo može iskoristiti između „punog“ i „praznog“. Poput mobilnih telefona i laptopa, električni automobili upotrebljavaju litij - ionske baterije koje se brže razgrađuju kada se isprazne na nulu, a zatim potpuno napune.

 

3. Kapacitet punjenja vozila

Dok veće baterije znače da mogu skladištiti više energije, one ne znače uvijek brže vrijeme punjenja. Mala baterija ne znači nužno da će se vozilo brže puniti, ali znači da će se vrlo vjerojatno brže isprazniti.

 

4. Vremenski uvjeti

Uvjeti okoline igraju važnu ulogu u tome koliko brzo možete puniti električni automobil. Baterije rade najefikasnije kada su temperature između 20 i 25°C. Ako temperature postanu preniske ili previsoke, punjenje može potrajati nešto duže, posebice ako upotrebljavate punionicu razine 3, o kojoj ćemo više u nastavku teksta. To je zato što sistem upravljanja baterijom vozila (BMS) smanjuje snagu kako bi zaštitio istu kada je suočena s visokim ili niskim temperaturama.

 

5. Kapacitet punjenja električnih punionice / punjača

Osim gore navedenog, jedna od centralnih stvari koja utječe na vrijeme punjenja, je kapacitet stanice za punjenje, odnosno punjača.  Postoje različite razine punjenja – što je razina viša, brže je punjenje vozila.

Razine električnih punionica

Dakle, postoje 3 razine električnih punionica. Razina 1 uključuje punjenje u standardnoj kućnoj utičnici i to je definitivno najsporiji način punjenja. Punjenje tada može potrajati i dulje od 40 sati. Ova metoda ne samo da je spora, već pod određenim okolnostima može biti i opasna te se upravo zato ne preporučuje. Razina 2 odnosi se na punjenje preko punionice koja je postavljena na zid, stup ili stoji na tlu. S obzirom na njihovu cijenu, ovakvi se punjači često nalaze na stambenim i poslovnim lokacijama. Ovisno o izlaznoj snazi i tipu vozila, punjenje na ovim punionicama je otprilike 5 do 15 puta brže od punjenja putem obične utičnice. Punjenje u trajanju od jednog sata sa punjačem od 7,4 kW omogućuje domet od oko 40 kilometara, punjač od 11 kW oko 60 kilometara, a punjač od 22 kW oko 120 kilometara.

 

Razina 3 poznata je i kao brzo punjenje (DC), a isporučuje više snage što ih čini idealnim za lokacije s kratkim zaustavljanjem kao što su benzinske postaje, javne garaže, parkinzi, vozni parkovi… Punjači razine 3 dolaze u velikom broju različitih oblika, veličina i kapaciteta punjenja. Međutim, njih nema toliko puno u Hrvatskoj jer njihova cijena iznosi gotovo deset puta više. DC punionice punom brzinom mogu puniti do otprilike 80 % kapaciteta baterije. Nakon toga punjenje se osjetno usporava zbog sprječavanja pregrijavanja i čuvanja baterija pa se preostalih 20 % baterije puni još 30 ili čak 60 minuta. Isto tako, punjenje do vrha nikada nije dobra opcija za bateriju pa mnogi vlasnici električnih vozila paze da nikada ne pune više od 80 ili 90 % baterije. Također, punjenje na brzim punjačima skraćuje vijek baterije pa se preporučuje da se većina punjenja obavi kod kuće ili na sporijim AC punjačima. Osim toga, brže punjenje dolazi i s višom cijenom punjenja. 

 

U obzir treba uzeti mnoge faktore

Prilikom kupnje novog vozila, vozači moraju uzeti u obzir mnoge druge faktore osim estetike i cijene vozila. Kvaliteta, marka, troškovi održavanja i vrijednost nakon nekoliko godina ključni su elementi ove jednadžbe. Vožnja struju nekada je bila znatno jeftinija, ali danas to i više nije slučaj. Naime, besplatne punionice u cijeloj Hrvatskoj sada su prošlost, a većina punionica naplaćuje i prekoračenje vremena punjenja. Dakle, besplatno vrijeme punjenja na nekim punionicama određeno je na 45, 60 ili 180 minuta, a nakon toga naplaćuje se naknada po minuti. Naravno, to su vremenske nadoplate uz očekivano plaćanje električne energije. Poneke punionice nude razne pogodnosti uz mjesečnu pretplatu, a rijetki trgovački centri nude besplatno punjenje. Takve punionice najčešće su zauzete većinu dana.

 

Cijena punjenja na punionici može biti i 10 puta veća

Najbolji način punjenja električnih automobila je punjenje na kućnoj električnoj mreži. Cijena električne energije na punionicama, ovisno o nazivnoj snazi punjača, može biti i do 10 puta veća u odnosu na cijenu električne energije koja se plaća u kućanstvu. Međutim, punjenje tada može trajati i dva dana, a ako krećete na dugi put u „nepoznato“, nećete imati priliku naknadno puniti svoj automobil na ovaj način. Za razliku od automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem koji rezervoar napune u maksimalno 5 minuta, na električnim punionicama morat ćete provesti puno duže vremena. Većina punionica u Hrvatskoj je AC (sporije punionice), mnoge od njih nemaju ni kabel pa je potrebno imati svoj. Većina proizvođača ga naplaćuje kao dodatnu opremu, a serijski s autom isporučuje samo kućni punjač. Postoje i univerzalni brzi punjači pa je na njima moguće puniti sve aute i nije potreban vlastiti kabel.

 

Gužve na električnim punionicama

Na svakoj benzinskoj postajii može se napuniti automobil na benzin i dizel, ali nema svaka benzinska crpka elektroničku punionicu. Isto tako, one koje imaju, često imaju samo jednu pa je za vrijeme sezone poprilično velika gužva te se često mora i po nekoliko sati čekati na red da bi mogli uopće puniti svoj električni automobil. Broj elektroničkih punionica i dalje je premali da bi se bezbrižno moglo putovati na dalje destinacije. Isto, tako, ako putujete za vrijeme ljetne sezone, puno baterije trošit će se na rashlađenje automobila što znači da ćete ju češće morati puniti. Zimi, na niskim temperaturama, kapacitet baterije opada pa ćete i tada većinu puta provesti na punionicama. Dakle, putovanje se treba dobro isplanirati, automobil napuniti puno prije puta te pretražiti sve dostupne punionice tijekom puta.

Električni automobili u Hrvatskoj nemaju povlastice

Također, kao u nekim drugim zemljama, u Hrvatskoj nije omogućena besplatna cestarina za električna vozila, kao ni besplatni parking, stoga električni automobili, kao i svaki drugi, moraju čekati u redovima za plaćanje cestarine te tražiti slobodne klasične parkinge i plaćati ih. Zaključno, samo vrijeme trajanja puta može se i utrostručiti, a cjenovno i nećete previše uštedjeti. Danas je još uvijek u pitanju poprilično nova tehnologija i električna vozila još su u ranijoj fazi napretka pa se možda u budućnosti mogu i očekivati veće promjene u brzini punjenja, a njihov stvarni „doprinos“ očuvanju okoliša već je neka druga tema.

Foto: Canva